Službenici Ujedinjenih nacija (UN) pisali su prošle godine Milojko Spajiću povodom slučaja državljanke Kazahstana Dinare Smailove, a pismo iste sadržine upućeno je Vladi Kazahstana. 

Oni su u obraćanju detaljno opisali zašto se traži izručenje Smailove i njenog supruga Kazahstanu:

“Željeli bismo da skrenemo pažnju Vladi Vaše Ekselencije na informacije koje smo primili u vezi sa krivičnim optužbama protiv braniteljke ljudskih prava gospođe Dinare Smailove i njenim stavljanjem na međunarodnu potjernicu.

Gospođa Dinara Smailova je osnivač fondacije NeMolchiKZ (prevedeno NeĆutanju)”, organizacije koja promoviše ženska prava i slobode, rodnu ravnopravnost i borbu protiv diskriminacije. Od 2017. godine, organizacija se posebno fokusira na nasilje u porodici i rodno zasnovano nasilje. NeMolchiKZ (prevedeno NeĆutanju) koristi društvene mreže za deljenje informacija o slučajevima nasilja nad ženama, navodnoj neaktivnosti policije, smjernicama za zaštitu ljudskih prava, statistikama i drugim informacijama o stanju ljudskih prava u Kazahstanu”, piše u obraćanju.

Specijalni izvjestioci Savjeta za ljudska prava UN – Mary Lawlor, Irene Khan i Gina Romero, napominju da se Smailova u svojoj zemlji „suočava sa krivičnom gonjenjem zbog svog legitimnog rada na polju ljudskih prava“.

Povezani članci

Hronika

Mukamedžanov: O sudbini moje supruge sjutra ujutru odlučuje Viši sud

Hronika

KATNIĆ: Uzeli su mi slobodu, ali ne mogu moju čast i obraz!

Politika

Spajić: Milatović se trenutno nameće kao lider opozicije

Neposredan povod obraćanju Spajiću bila je informacija o praćenju Smailove i Muhamedžanova u Crnoj Gori od strane nepoznatih osoba.

“Između decembra 2023. i marta 2024. godine, neidentifikovane osobe – konkretno tri muškarca i jedna žena, navodni agenti Kazahstana – navodno su pratile i fotografisale gospođu Smailovu i gospodina Muhamedžanova u najmanje četiri navrata. U dva slučaja su navodno prišli odvojeno Smailovoj i Muhamedžanovu (ona u kafiću, on u prodavnici), fotografisali izbliza, a zatim otišli. U drugim slučajevima navodno su ih zajedno fotografisali na ulici i u kafiću“, naveli su specijalni izvjestioci Savjeta za ljudska prava UN.

Istaki su da je Vlada Crne Gore preuzela obavezu članom 33. Konvencije o statusu izbjeglica, da se uzdrži od protjerivanja ili vraćanja bilo koje osobe koja bi mogla biti ugrožena zbog svoje rase, vjere, nacionalnosti, pripadnosti određenoj društvenoj grupi ili političkog mišljenja.

“Takođe, u vezi sa rizicima sa kojima se suočava gospođa Smailova u Kazahstanu, želimo da uputimo Vladu Vaše Ekselencije na član 9 Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima (ICCPR), koji je ratifikovao Kazahstan 24. januara 2006. godine, a kojem se Crna Gora pridružila sukcesijom 23. oktobra 2006. godine, koji predviđa da niko neće biti podvrgnut hapšenju ili detenciji”.

Pored ovoga iz UN Human Rights, naveli su pet zahtjeva u kojima traže, pored ostalog, da se dostave sve informacije o pokretanju krivičnog postupka protiv Smailove, sa rokom dostavljanja informacija od 60 dana.

Podsjećamo, u martu ove godine Centar za istraživačko novinarstvo pisao je da azil u Crnoj Gori ne uspijevaju da dobiju dokazani kazahstanski aktivisti za ljudska prava Dinara Botaevna Smailova i njen suprug Almat Mukamedžanov. 

Almat i Dinara (poznatija kao Dina Tansari) u razgovoru za Centar za istraživačko novinarstvo kazali su da im je Crna Gora kao novo utočište izgledala privlačno.

„Zemlja je članica NATO pakta i kandidat za članstvo u Evropsku uniju (EU), pa smo vjerovali smo da ćemo tamo biti zaštićeni od političkog progona“, ponadali su se supružnici.