Video
Vijest da srednje stručne škole spremaju smanjenje fonda časova ili prebacivanje nekih opšteobrazovnih predmeta, kao što su istorija, geografija i sociologija u grupu izbornih, naišla je na osudu javnosti, prije svega zbog, kako se moglo čuti, bojazni da se djeci ukidaju predmeti značajni za opšte obrazovanje, ali i da će profesori ostati bez posla, pišu Dnevne novine.
Preporučeno
U Centru za stručno obrazovanje to demantuju i kažu da pet osnovnih opšteobrazovnih predmeta crnogorski, matematika, strani jezik, informatika i fizičko ostaju u bukvalno svim programima, a da pored njih svi imaju kao obavezan još jedan od predmeta društvene grupe.
Ostali se raspoređuju u skladu sa osnovnom oblašću smjera. Takođe, poručuju da nijedan profesor neće ostati bez posla, ali ni norme časova koja će se moći nadoknađivati.
“U prvom razredu četvorogodišnjih programa stručnih škola najmanje 50% je opšteobrazovnih predmeta. Tačnije, pet osnovnih opšteobrazovnih predmeta ostaje u bukvalno svim programima, i to su: crnogorski, matematika, strani jezik, informatika, fizičko. Pored ovih pet, svi programi imaju kao obavezan još jedan od predmeta društvene grupe. Ostali opšteobrazovni predmeti, prirodne i društvene grupe, raspoređuju se u skladu s tim šta je osnovna oblast smjera. Dodatno, sociologija je obavezna u svih 16 novih, važećih četvorogodišnih programa”, kazao je direktor Centra za stručno obrazovanje Duško Rajković.
U 12 programa istorija ili geografija obavezni
Kada je riječ o osam novih obrazovnih programa u četvorogodišnjem trajanju, za koje je planirana primjena od septembra, Rajković kaže da je slična situacija.
“Uzmimo opet za primjer sociologiju, koja će biti obavezna u šest programa, od pomenutih osam, a ostala dva će imati kao obaveznu filozofiju. Isto važi i za biologiju odnosno ekologiju ili na primjer fiziku. Dakle, nije tačno da su opšteobrazovni predmeti ukinuti u stručnim školama, kako se može čuti. Da budemo potpuno precizni, od 16 novih programa četvrtog stepena koji su u bili primjeni ove školske godine, u čak 12 su na primjer istorija ili geografija obavezni predmet”, tvrdi Rajković.
No, pošto je, kako kaže, povod plasiranja ove teme u javnost prije svega bojazan određenih nastavnika da će ostati bez norme, u Centru za stručno obrazovanje ih uvjeravaju da nema nikakvog razloga za strah, “baš kao što nije bilo ni 2017”.
Podsjetimo, profesori istorije i geografije, zatražili su juče od Nacionalnog savjeta za obrazovanje da na sljedećoj sjednici donesu odluku, odnosno da preispitaju ranije usvojenu metodologiji za izradu programa za srednje stručno obrazovanje.
U zahtjevu, koji je potpisalo 38 profesora, navodi se da očekuju od Nacionalnog savjeta za obrazovanje da naloži Ministarstvu prosvjete izradu sveobuhvatne stručne analize reformskih rješenja nastave u osnovnim školama.
“Nije zgoreg pomenuti da je metodologij a za izradu obrazovnih programa u stručnim školama urađena sa ekspertima Evropske komisije, a sami programi urađeni su sa nastavnicima stručnih škola, privredom i fakultetima. Upravo za takav pristup stručnom obrazovanju je stigla i pohvala u izvještaju Evropske komisije i prošle i ove godine, te nema nijedan razlog da se od izrade najsavremenijih programa pravi negativna tema. Naprotiv, mislimo da je treba snažno afirmisati”, kazao je Rajković.
Poručuje i da su novi programi više nego kvalitetni i urađeni onako kako se rade u Evropi, za šta su od Evropske unije dobili potvrdu.
“Iz srednjih stručnih škola tek sada, upravo zahvaljujući ovim programima, nama izlaze ozbiljni kadrovi na tržište i nemamo ni najmanju sumnju da je odlično urađen posao. Dakle, nama je potpuno nejasno u vezi sa čime se napravila dilema u javnosti, ali naravno, tu smo da je razriješimo ako je potrebno”, zaključuje Rajković.
Reforma koja podržava mladost
Direktor Elektrotehničke škole “Vaso Aligrudić” Veselin Pićurić kaže da je reforma srednjeg stručnog obrazovanja u Crnoj Gori, “konačno okrenuta našoj mladosti, učenicima koji u XXI vijeku prije svega moraju da imaju vještine, kompetencije, znanja i radnu naviku sa kojim će sebi obezbijediti sigurnu budućnost”.
“Moramo biti samo realni i shvatiti da se koncept stručne škole kod nas ne smije mnogo razlikovati od savremenog svijeta. Samo pogledajmo gdje su oni sa takvim pristupom stručnoj školi stigli, iz tog razloga ću uvijek biti zagovornik ideje da poslodavci učestvuju u definisanju vještina koje moraju imati svršeni đaci stručne škole. Kadrove školujemo za poslovno okruženje naše države, ali i za što se tiče naše struke, za mogućnost rada u bilo kojoj svjetskoj kompaniji”, smatra Pićurić.
Prema njegovom mišljenju, do sada su škole funkcionisale po sistemu “zbornica definiše koliko predmeta će imati učenik” Svaki predmet je tako bio, kaže, izuzetno važan, pa je učenik imao 14 predmeta u jednom razredu stare stručne škole.
Sindikat Šehoviću predočio zahtjeve 60 profesora
Sindikat prosvjete se protivi ovakvoj reformi iz razloga što se, kako kažu, plaše da je sljedeći korak potpuno ukidanje istorije i geografije. Predsjednik podgoričkog Sindikata prosvjete, Slobodan Savović, kazao je DN da su istoriju i geografiju prepoznali kao najugroženije predmete, te da je juče ministru prosvjete Damiru Šehoviću predočio zahtjeve koje je potpisalo 60 profesora tih predmeta iz Crne Gore.
“Mi tražimo sveobuhvatnu analizu usvojene metodologije po kojoj se prave programi za opšte obrazovne predmete, pa i istoriju i geografiju. Dakle, prvo to da sjednemo i vidimo koliko je to dobro. Po našem mišljenju, nije”, kazao je Savović.
Predstavnik Studentske inicijative Vuk Vujisić takođe je juče apelovao da se ne ukidaju obavezni predmeti kao što su sociologija i istorija u stručnim školama, jer bi, smatra, ubrzo smisao postojanja Filozofskog fakulteta državnog Univerziteta bio doveden u pitanje.
“Predmeti opšte kulture kao što su sociologija i istorija treba da budu izučavani u svim osnovnim i srednjim školama kao obavezni predmeti. Sociologija uči djecu kako funkcionišu odnosi u društvu, objašnjava određena ponašanja i uz pomoć tog znanja učenike sprema za život i buduće prepreke. Svako ko je dio kolektiva i ko će raditi u kolektivu mora poznavati osnove sociologije”, ističe Vujisić.
Prema njegovim riječima, argument da se odluka o ukidanju tih predmeta donosi zarad usklađivanja sa tržištem rada je besmislena.
