Kako je Pobjedi kazao marketing menadžer ove organizacije Jovan Radnić želja im je da ovaj projekat preraste u talas humanosti i da se nova moba ne zaustavi samo na ovom projektu. Ovo je njihov odgovor na krizu izazvanu pandemijom.

” Nova moba nije nešto što smo mi izmislili. Ona već postoji, a naš zadatak je da pomognemo da se više ljudi uključi u nju. Kriza je pogodila sve nas, a posebno se odražava na socijalno ugrožene porodice čiji članovi su izgubili poslove i samim tim se porodica našla u ekonomski teškoj situaciji. Želimo da pomognemo lokalnim zajednicama projektima koji se fokusiraju na održivost. Tako je i nastala nova moba, kao podsjećanje na jednu lijepu crnogorsku tradiciju mobe koja polako ide u zaborav “, kazao je Radnić.

Ljudi su, kako je dodao, putem moba pomagali jedni drugima, a to je ono što nam je u vrijeme krize najpotrebnije. Sazivanje mobe nekada je bilo uobičajeno. Okupljali su se prijatelji, komšije i svi su složno obavljali određene poslove kako bi pomogli jedni drugima i što prije završili sve obaveze.

” Projekat finansira Ambasada SAD u Podgorici, a novoj mobi se priključio veliki broj ljudi širom Crne Gore. Nova moba je projekat, ali želimo da bude mnogo više od toga i da probudimo humanost kod svih nas, za koju znamo da je imamo”, kazao je Radnić.

Projekat se, objašnjava , sastoji iz tri incijative. Ideju će realizovati kroz tri ključna poduhvata i to: „Pomoć humanitarcima“, „Instant bašta“ i „Nova moba“.

” Prva inicijativa ,,Pomoć humanitarcima“ ima za cilj da obezbijedi održiv pristup hrani materijalno ugroženim porodicama i humanitarnim organizacijama koje se bave pitanjem siromaštva u Crnoj Gori. Njima će na raspolaganju biti inovativni staklenici u kojima mogu uzgajati voće i povrće i na taj način obezbijediti održiv pristup hrani. Planirano je postaviti sedam staklenika širom Crne Gore “, kazao je Radnić.

Druga incijativa je ,,Instant bašta“, koja, kako objašnjava naš sagovornik, omogućava ljudima da budu dobre komšije i pomognu nekome ko je u nezavidnoj situaciji tako što će nominovati ljude iz svoje zajednice kojima bi darivali zeleni toranj ispunjen organskim đubrivom i sadnicama koje bi proizvodile hranu tokom zime.

” I treća incijativa je Nova moba mobilna aplikacija koja će spojiti ljude dobre volje koji posjeduju resurse poput vremena, novca ili namirnica sa humanitarnim organizacijama od povjerenja kojima su ovi resursi neophodni. Putem aplikacije će se korisnici kojima je pomoć neophodna moći anonimno informisati o radu organizacija “, kazao je Radnić.

” Ambasada SAD nas podržava ne samo finansijski već i promovišući naše incijative kako bi one došle do onih kojima je pomoć neophodna. Projekat ne bi bio uspješan bez brojnih volontera koji se svakodnevno javljaju “, kazao je Radnić dodajući da im pomažu i brojne humanitarne organizacije.

” Dogovoreno je postavljanje tri staklenika. Otvoren je i poziv za prijave za dodjelu zelenih tornjeva na koji se mogu prijaviti svi pojedinci ili porodice kojima je potrebna pomoć i to putem sajta novamoba.me. Do sada je donirano 17 tornjeva, a plan je da većina projektnih aktivnosti bude završena prije polovine decembra, kako bismo osigurali da ove porodice imaju dovoljno hrane tokom zime “, kazao je Radnić.

Pored malog tima NVO Paradigme u projektu učestvuje i konsultant Aleksandar Novović koji je poznat po konceptu urbanog baštovanstva koji je i zaživio u vidu Bašta ekologika, prve urbane bašte u Crnoj Gori.

Svojom ekspertizom, Novović je pomogao da prve dvije inicijative zaista omoguće značajnu proizvodnju hrane, i to u ograničenim uslovima.

Kako je Novović kazao za Pobjedu komposti nijesu ništa novo ni drugo do jedna vrsta humusa, dakle, zdrava zemlja, organska materija nastala iz razlaganja mnogih kompleksnijih elementa iz prirode, uglavnom biljnog porijekla.

” Kao što humus nastaje u šumi prirodnim putem, truljenjem i razlaganjem, tako kroz proces kompostiranja mi podražavamo isti prirodni proces i stvaramo zemljanu materiju koja nam je potrebna za zdrav uzgoj biljaka i hrane. Ono što je kod komposta, odnosno kompostiranja kao kućne radinosti značajno, jeste da pored stvaranja hranljivog zemljišta za naše biljne kulutre, mi i recikliramo organske materijale (ostatke od hrane, suvo lišće, materijal od drveta, svježe pokošena trava sa travnjaka…) “, objašnjava Novović.

Na taj način, dodaje, vrše i menadžment njihovog otpada.

” Odvajajući biološki, tj. organski otpad od neorganskog, omogućavamo dalje korištenje i jednog i drugog, a dodatno čuvamo, pa čak i obnavljamo resurse”, rekao je Novović.

“Kompost je bogat hranljivim sastojcima. Koristi se u baštama, uređenju zelenih površina, hortikulturi, urbanoj poljoprivredi i organskoj poljoprivredi. Kao takav, kompost je koristan za zemlju na mnogo načina, uključujući kao sredstvo za poboljšanje tla, đubrivo itd “, tvrdi Novović.

U okviru projekta Nova moba značajno su kaže fokusirani upravo na proizvodnju komposta.

” Ako već želimo da revitalizujemo i unaprijedimo proizvodnju hrane u limitranim uslovima, pa kroz isti koncept da obnovimo dobre stare navike u zajednici, onda je bilo najbolje da počnemo od revitalizacije bazičnog resursa za našu humanitarno-poljoprivrednu inicijativu: obnova i proizvodnja zdrave zemlje. Takođe, kroz ovaj projekat ne želimo samo da proizvedemo zemlju potrebnu za naše aktivnoti, već i da usadimo ovu praksu kao svakodnevnu aktivnost domaćinstava “, kazao je Novović.

Kako ističe Aleksandar Novović, životnu sredinu zagađujemo ili devastiramo zato što nemamo racionalan pristup resursima ili ih nemilice trošimo. – Imajući u vidu da svako uzimanje resursa, odnosno dobara od prirode, ostavlja veliki ožiljak na našu životnu sredinu moramo ponovo promisliti dugoročne efekte naših potreba. Trenutna kriza izazvana korona virusom nas uči koliko stvari i potreba bez kojih smo mislili da ne možemo, danas imaju sasvim periferno značenje – kazao je Novović.

On je poručio da sve što želimo i što nam je potrebno, neka bude traženo i dizajnirano u skladu sa prirodom, ali i po mjeri društva u kojem živimo.

” Neka granica naših potreba ne prelazi granicu potreba drugih “, zaključio je.

Kako je objasnio Radnić zeleni tornjevi su modifikovane plastične kace koje se kod nas najčešće koriste za proizvodnju vina i rakije, a za njih je karakteristično da mogu izdržati izuzetno visoke ili niske temperature bez oštećenja.

” Našli smo im drugu namjenu te smo napravili 80 ,,džepova“ za sadnice i ispunili ih organskom zemljom, a potom dodali i cijevi za kompost i navodnjavanje. Uz zeleni toranj obezbjeđujemo zemlju, sadnice i edukaciju kako bi korisnici znali kako da ih održavaju. Što se kultura tiče, skoro svo povrće može da se uzgaja u tornju, pa čak i paradajz, krastavci i tikvice “, kazao je Radnić dodajući da su odlučili da, prilikom instaliranja, dodijele sadnice raštana, spanaća, blitve, zelene salate i cvekle kao hranljivih kultura koje mogu da podnesu hladno vrijeme.