Video
Daniela Zampini, Viša specijalistkinja za zapošljavanje u MOR-u (Međunarodna organizacija rada), kazala je da istraživanja koja su sproveli pokazuju da se gubitak radnih sati pokazao kao najbolja mjera uticaja krize. Ona je navela da nisu bili na pravom putu oni koji su efekte krize mjerili kroz porast nezaposlenosti.
„Crna Gora je izgubila u prva tri kvartala ukupno 7,8 odsto radnih sati. U drugom kvartalu je to bilo devet odsto, u trećem kvartalu značajno veći procenat 15.6 odsto. Gledano u prosjeku, Crna Gora je izgubila manje radnih sati nego ostale zemlje Zapadnog Balkana. Međutim, treći kvartal je specifičan, jer je izgubila mnogo više nego ostale zemlje Zapadnog Balkana“, navela je Zampini.
Ovo istraživanje je sprovedeno u saradnji sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) i uz podršku britanskog Fonda za dobro upravljanje, kao i Britanske ambasade.
Nacionalni koordinator MOR-a Nina Krgović i autorka studije “Analiza regulacije i primjene rada na daljinu (teleworking) u crnogorskom pravnom okviru”, Milena Muk, prezentovale su nalaze, dok je od strane učesnika zaključeno da je ovaj dokument dobra platforma socijalnim partnerima da otvore diskusiju o potencijalnim načinima propisivanja i definisanja rada na daljinu. Ova analiza je takođe rađena uz podršku britanskog Fonda za dobro upravljanje i Britanske ambasade.
Predstavnica Unije poslodavaca Crne Gore, Zvezdana Oluić predstavila je i istraživanje koje je ta organizacije sprovela, a u kojem su učestvovalo 312 privrednih subjekata (mikro, malih i srednjih preduzeća).
„Prihodi preduzeća su tokom cijelog trajanja krize drastično pogođeni. Kad je u pitanju treći i četvrti kvartal 2020. godine, u odnosu na isti period 2019. godine, pad prihoda je zabilježilo blizu 90 odsto preduzeća.“, navela je Oluić.
Istakla je da su najveći pad prihoda zabilježila mala preduzeća, a da je manjak kod njih iznosio 50 odsto u odnosu na prethodnu godinu.
„Od Vlade očekujemo da obezbijedi dodatnu finansijsku podršku u cilju obezbjeđenja likvidnosti, da nastave sa odlaganjem i smanjenjem poreza, da se unaprijedi radno zakonodavstvo kako bi se osigurala djelotvorna primjena za radni angažman na daljinu i feksibilnosti upravljanja ljudskim resursima“, navela je Oluić.
Državna sekretarka u Ministarstvu ekonomskog razvoja Milena Lipovina-Božović obratila se prisutnima ispred Vlade Crne Gore i tom prilikom kazala da se, uprkos činjenici da je stanje u privredi na nezavidnom nivou, ulažu značajni napori kako bi se ubrzao oporavak privredešto je potvrđeno i kroz pripremu i realizaciju Programa podrške privredi i građanima za I kvartal 2021. godine.
Iskazala je razumijevanje kako za poslodavce tako i za zaposlene i njihove probleme sa kojima se susrijeću i dodala da svi imaju isti cilj, a to je održavanje likvidnosti preuzeća, kao i nivoa zaposlenosti u ovoj veoma delikatnoj situaciji.
Lipovina-Božović je tom prilikom pohvalila analizu koju je sprovela Međunarodna organizacija rada, a odnosi se na regulaciju i primjenu rada na daljinu, kao i prezentaciju Konevencije o eliminaciji nasilja i uznemiravanja u svijetu rada i kazala da će Vlada u okviru svog djelovanja u Socijalnom savjetu preduzeti dalje korake za njihovu implementaciju i uvođenje u crnogorske pravne okvire.
Dodatno, ocijenila je vrijednim i veoma korisnim materijale koje su pripremili Unija poslodavaca i MOR u dijelu analize uticaja COVID19 na poslovanje preduzeća i tržište rada, te zaključila da će rezultati ovih istraživanja biti dobre smjernice za vođenje politika zasnovanih na činjenicama.
Nina Krgović, nacionalna koordinatorka MOR-a, istakla je da je Konvenacija o eliminaciji nasilja i uznemiravanja u svijetu rada, prvi međunarodni dokument za borbu protiv nasilja i uznemiravanja na radnom mjestu.
„Novi standardi priznaju pravo svih na svijet rada bez nasilja i uznemiravanja i ovo je prvi put da se jedna preporuka ovog tipa donosi na globalnom niovu i za njeno usaglašvanje bilo je potrebno tri i po godine“, istakla je Krgović.
Ocijenila je da rješavanje problema nasilja i uznemiravanja u svijetu rada zahtjeva zajedničke napore svih i Vlade, i predstavnika i organizacija poslodavaca, udruženja radnika, kroz održivi socijalni dijalog.
„Sljedeći korak je sprovođenje ove zaštite u praksi. MOR, pored ove Konvencije, ima usvojenu preporuku koja omogućava da ovaj instrument zaživi. Analize koje smo radili pokazuju da je crnogorsko zakonodavstvo usaglašeno sa standardima koje ova Konvencija predviđa.“, navela je Krgović.
Predsjednik Socijalnog savjeta, Predrag Mitrović, kazao je da je pandemija koronavirusa donijela velike izazove crnogorskoj ekonomiji, „koja ni prije pandemije nije bila na željenom nivou“.
„Svjesni smo da imamo sistemski problem što se tiče poslovanja preduzeća. Istraživanja, koja smo radili u prethodnim godinama, su pokazala da su uslovi poslovanja u našoj državi bili jako teški, a sada se to dodatno iskomplikovalo sa Covid statusom, a posebno su u neprijatnoj situaciji mikro i mala preduzeća“, naveo je Mitrović.
On je kazao da si informacije informacije koje imaju sa terena „jako zabrinjavajuće“.
Preporučeno
„Plašimo se da će doći do ozbiljnog začepljenja ukupnog sistema. To će nas vratiti u najgoru poziciju. Zato vas molim da imate poseban senzibilitet prema poslodavcima, jer je svima nama jasno da bez poslodavaca nema zapošljavanja radnika. Plašimo se da će vrlo brzo doći do ubrzanog i naglog otkazivanja ugovora o radu zaposlenima ne zbog toga što bi neki poslodavac to želio, već zbog dramatične situacije“, zaključio je Mitrović.
