Video
Istakla je da su u oblasti javne uprave zatekli birokratizovan način donošenja odluka i kreiranja javnih politika, infrastrukturu koja nije mogla da podrži napredni razvoj servisa za građane, sisteme i podatke koji nisu bili povezani i umreženi, kao i trome i stare softvere.
“Takođe, javni službenici nisu bili dovoljno osnaženi da identifikuju probleme i implementiraju rješenja. Zatekli smo polarizovanu medijsku scenu, a medijsku privredu pogođenu COVID krizom. Uprkos tome, postignuti su napredak i rezultati”, poruka je Srzentić.
Pokrenuti su, kako je rekla, mnogi procesi čije će benefite građani dugoročno osjećati.
“Strategija reforme javne uprave prvi je strateški document takve vrste, odgovor našeg tima na to kako da novi tehnički, organizacioni i uslužni koncept Vlade i promjenu kulture, možemo primijeniti u praksi. Strategija donosi mnogo građanima, ali izdvajam: pojednostavljivanje procesa, modernizaciju, kreiranje javnih politika koje rješavaju probleme građana, osnažen ljudski potencijal kroz raspoređivanje pravih ljudi na pravim mjestima i ubrizgavanje znanja i praksi iz privatne industrije”, rekla je Srzentić.
Prema njenim riječima, novim Zakonom o slobodnom pristupu informacijama, koji je dobio pozitivno mišljenje Evropske komisije, promovišu otvorenu, transparentnu javnu upravu koja građanima polaže račune.
“Podaci od javnog interesa biće dostupni da bi građani u svakom trenutku znali kako upravljamo Vladom u njihovo ime i podstakli ih da budu aktivni učesnici procesa”, riječi su Srzentić.
Dodala je da 150 hiljada građana svakog mjeseca posjeti novi vladin portal, koji je i napravljen sa ciljem da bude pristupačan i svim građanima služi kao prvi izvor informacija o servisima i aktivnostima vlade i ministarstava.
“Ostvarili smo dobru saradnju sa civilnim sektorom, kao pouzdanim partnerom, a realizovan je proces kofinansiranja projekata i programa nevladinih organizacija podržanih iz fondova Evropske unije sa skoro milion eura.
Pojasnila je da Crna Gora ne može biti konkurentna u 21. vijeku, ni na jednom nivou, ako ne budemo imali digitalizovane procese i servise, I građane i privredu koji će znati da ih koriste.
“Strategijom digitalne transformacije stvorili smo preduslove i inicijative potrebne za agilan i proaktivan razvoj digitalne Crne Gore. Građani će već početkom godine moći da koriste elektronske servise kao što su online prijava novorođenih i preminulih, prijava za vjenčanja i izdavanje potvrda iz katastra, kao i plaćanje poreza za nepokretnosti itd”, navela je Srzentić.
Međutim, trenutni trendovi razvoja digitalnih servisa, kako je ukazala, uključuju i izazove, koji se tiču sajber bezbjednosti i zaštite podataka, a odgovor na njih dat je u Strategiji sajber bezbjednosti.
“Koristimo i ovaj povoljan trenutak za kreiranje ambijenta za život i rad digitalnih nomada u Crnoj Gori, što je još jedan način da se pridružimo razvijenim zemljama, zbog čega smo na bazi najboljih iskustava kreirali Program za privlačenje digitalnih nomada”, kazala je Srzentić.
Poručila je da je krajnji cilj administracija i digitalno društvo bez faks mašine, skenera, papira i dugih redova, a novi Zakon o elektronskom dokumentu, afirmisaće korišćenje elektronskih dokumenata, digitalnog potpisa i i omogućiti dodatni razvoj usluga elektronske uprave.
“Strategijom digitalne transformacije već smo pilotirali servise koje građani uspješno koriste, kao što su: e-student servis uz pomoć kojeg je preko 85 odsto brucoša ove godine online upisalo fakultet, covidodgovor.me web platforma, eFaktura projekat i pilotirali Administraciju bez papira”, navela je Srzentić.
Osnova digitalizacije je infrastruktura, a kako bi izgradili čvrst digitalni eko sistem, posvećeno su, kako je rekla, radili na unapređenju vladine infrastrukture, kroz Vladin cloud i sistem Disaster Recovery.
“Ovaj servis, koji smo i do sada bez izgovora, morali da posjedujemo, lociran je u Bijelom Polju, a omogućava da se ključni Vladini servisi i sistemi mogu oporaviti u slučajevima elementarnih nepogoda”, pojasnila je Srzentić.
Dodala je da je digitalizacija i primjena inovacija tačka susreta zemalja regiona.
“A svoju poziciju na Zapadnom Balkanu učvrstili smo kao organizatori IV DIGITALNOG Samita. Sa preko 90 govornika, blizu 1300 učesnika iz 50 zemalja svijeta, izgradili smo mostove i definisali konkretne vidove saradnje na regionalnom i globalnom nivou”, rekla je Srzentić.
Ukazala je da su prije godinu zatekli visoko polarizovanu medijsku scenu, a medijsku privredu pogođenu COVID krizom.
“To je zahtijevalo sistemski odgovor, a kroz kontinurani dijalog, sa preko 80 medija na lokalnom i centralnom nivou, čuli smo probleme koji opterećuju medijsku zajednicu i pokrenuli proces izrade Medijske strategije – prvog strateškog dokumenta koji će urediti medijsku scenu. Modelima podrške kroz Fond za medijski pluralizam i druge konkurse, ove godine za medije opredijeljeno je million eura”, rekla je Srzentić.
Kako bi sproveli digitalnu transformaciju na nivou cijele Vlade, osnažili interne kapacitete i omogućili održivi i svrsishodni razvoj digitalnih servisa formiraju, kako je kazala, Montenegro Digital – Kancelariju koja će graditi i unaprijediti digitalne standarde i servise za građane i privredu.
“Ovo je krovno tijelo za digitalizaciju, razvoj digitalnih servisa, inoviranje praksi i standarda, a sve sa ciljem realizacije agende Digitalne Crne Gore”, objasnila je Srzentić.
Rekla je da grade servise po principu ”Samo jednom”, što u praksi znači da će građani svoje podatke da unose samo jednom i da ih prate kroz korisničko iskustvo.
Preporučeno
“Građani, vaše potrebe mogu zadovoljiti, a digitalnu Crnu Goru razviti samo osnaženi javni službenici i zato je naredni period u našem Ministarstvu u znaku lansiranje Digitalne akademije – platforme za povezivanje svih relevantnih aktera koji rade na građenju digitalnih i liderskih vještina javnih službenika, studenata i ranjivih grupa. Kroz Code for Montenegro sarađujemo sa lokalnom ICT zajednicom, ali i najvećim liderima za digitalizaciju iz svijeta koji nam pomažu da primijenimo najmodernije prakse u Vladi”, kazala je Srzentić.
