Ona je, na konferenciji “Sloboda medija – juče, danas i sjutra”, kazala da je oblast medija visoko na agendi Vlade.

„Sloboda medija i sloboda izražavanja, kao temeljno ljudsko i demokratsko pravo, u vrhu su prioriteta Ministarstva javne uprave, digitalnog društva i medija“, poručila je Srzentić.

Kako je navela, finansijski problemi, neadekvatna regulacija, nepoštovanje profesionalnih i etičkih standarda i medijski zakoni koji zahtijevaju hitne izmjene, samo su neki od problema medijskog sektora, koji su prepoznati i na čijim rješenjima će raditi.

„Opterećuju vas loši socio-ekonomski uslovi. Zarade zaposlenih u medijima i dalje su ispod državnog prosjeka“, rekla je Srzentić.

Kako je dodala, kovid kriza pomjerila je granice radnog vremena medijskih radnika, a prekovremeni rad je uglavnom neplaćen.

Ona je kazala da veliki broj novinara nema ugovore na neodređeno vrijeme.

„Moramo snažiti različite perspektive, graditi mostove i koristiti snagu medija da budu oči i uši svih građana, ali i pokretači rješavanja brojnih društvenih problema“, navela je Srzentić.

Ona je pozvala medijske radnike da se u što većem broju organizuju kroz Sindikat medija Crne Gore (SMCG) i druga udruženja, i da kroz njih artikulišu probleme i izazove sa kojima se svakodnevnevno susreće ta profesija.

Na Vladi je, kako je istakla, da sa predstavnicima medija radi na kreiranju boljih, inkluzivnijih i adekvatnijih politika za medije.

Srzentić je rekla da da je sve veći broj napada na novinare dodatno podstaknut polarizovanim društvenim ambijentom.

Prema njenim riječima, pored verbalnih i fizičkih napada, svjedoči se sve češćim komentarima nezakonitog sadržaja i govoru mržnje, koji dodatno povećavaju tenzije i polarizaciju u društvu.

„Nijedan slučaj napada na novinare i njihovu bezbjednost i imovinu ne smije biti arhiviran bez konkretnog policijskog, sudskog i tužilačkog rješavanja – stav je ove Vlade“, istakla je Srzentić.

Ona je kazala da vjeruje da će nadležni organi, Uprava policije i tužilaštvo doprinijeti bržem rješavanju slučajeva napada na novinare.

„Nadam se da će Komisija za praćenje istraga napada na novinare i u saradnji sa nadležnim organima, svojim mišljenjima, ali i konkretnim mjerama doprinijeti unapređenju vođenja istraga“, dodala je Srzentić.

Fokus Ministarstva, kako je kazala Srzentić, u potpunosti je usmjeren na reformu medijskog zakonodavstva, medijsku strategiju, kao i hitno aktiviranje već postojećeg Fonda za podsticanje pluralizma i raznovrsnost medija.

Ona je rekla da će reforma medijskog zakonodavstva poseban akcenat staviti na onlajn medije, kojih je u Crnoj Gori sve više, a čije područje djelovanja nije do kraja uređeno.

„Zatim na poboljšanje zaštite novinarskih prava, njihovog integriteta, kao i izvora“, dodala je Srzentić.

Ona je kazala da je potrebno uspostaviti efikasan sistem samoregulacije, jer će se na taj način značajno doprinijeti poboljšanju kvaliteta izvještavanja, a u konačnom i daljoj demokratizaciji društva.

„Predloženim izmjenama Zakona o slobodnom pristupu informacijama, čije nas usvajanje očekuje u skorijem periodu, umnogome ćemo povećati transparentnost javnih dokumenata, proaktivnost u objavljivanju informacija od javnog interesa, kao i brze reakcije institucija na medijske upite“, navela je Srzentić.

To će, kako je navela, olakšati rad samih medija i dovesti do kvalitetnijeg izvještavanja.

Srzetnić je kazala da su već počele aktivnosti na izradi medijske strategije, kojom će se kroz transparentnost procesa i u saradnji sa medijskom zajednicom, civilnim sektorom, državnim organima i svim zainteresovanim subjektima definisati pravac razvoja i sveukupnog unapređenja oblasti medija.

„Vjerujem da će ovaj dokument, uz paket medijskih zakona, postati dobar okvir za buduće konkretne aktivnosti usmjerene na unapređenje rada medija i medijskih sloboda“, rekla je Srzentić.

Ona je podsjetila da su 12. marta započeli seriju otvorenih sastanaka u okviru kontinuiranog dijaloga sa medijima, u želji da prepoznaju potrebe i probleme medijske zajednice.

„Nakon desetine održanih sastanaka sa više od 80 predstavnika medija, medijskih udruženja i nevladinih organizacija kreirali smo banku potreba koja predstavlja sintezu svih izazova sa kojima se se mediji i medijski radnici svakodnevno suočavaju“, dodala je Srzentić.

Predsjednica SMCG Marijana Camović Veličković kazala je da zaposleni u medijima nijesu osjetili obilnu pomoć države tom sektoru, iako su jako osjetili teret pandemije.

“Gdje je otišlo najmanje 2,5 miliona EUR koliko je država samo u prošloj godini uplatila medijima? Neophodno je insistirati na povećanju transparentnosti trošenja tog novca”, navela je Camović Veličković.

Kako je kazala, dok se državni novac sliva mahom na račune privatnih medija, lokalne radio i televizijske stanice, čiji su osnivači opštine, i dalje se muče sa standardnim problemima.

Generalna sekretarka Nezavisnog udruženja novinara Srbije, Tamara Filipović Stevanović, rekla je da je pandemija koronavirusa uticala na sužavanje ljudskih prava na svim poljima.

Kako je istakla, sloboda izražavanja i sloboda medija su najvažnije u kriznim situacijama.

Filipović Stevanović je na konferenicji iznijela podatke iz regionalne baze podataka.

Ona je navela da su 2018. u regionu zabilježili ukupno 85 incidenata učinjenih na štetu medijskih radnika, 2019. registrovali su 141, a prošle godine 159 incidenata.

Filipović Stevanović je rekla da su prošle godine u svim zemljama regiona nastavljeni verbalni napadi, zastrašivanje profesionalnih medija i klevetničke kampanje protiv njih.

“Zabrinjava da te kampanje vrlo često potiču od ljudi koji obavljaju javne funkcije, a onda se spuštaju na niži nivo”, kazala je Filipović Stevanović.

Prema njenim riječima, na taj način se šalje poruka da je dozvoljeno napadati, diskreditovati, blatiti i etiketirati novinare.

U prethodnih godinu, kako je rekla, bilježi se i porast onlajn zastrašivanja novinara u svim zemljama regiona.

“Agresivni narativ prenosi se dalje na društvene mreže i nekad biva vrlo uvredljiv i opasan na život”, kazala je Filipović Stevanović.

Prvi sekretar Ambasade Norveške u Beogradu, Stefan Almehagen Sandstad, istakao je važnost otvorenog dijaloga, jer on promoviše demokratiju i čuva ljudska prava.

„Zapravo, sloboda medija je preduslov za sva druga ljudska prava“, naveo je Sandstad Almehagen.

Prema njegovim riječima, jučerašnji napad na novinara u Amsterdamu pokazuje da su novinari u svim zemljama u riziku.

„Danas postoji mnogo izazova, imamo lažne vijesti koje se šire, i zbog toga je uloga medija možda čak i još važnija nego ranije“, rekao je Almehagen Sandstad.

Mediji, kako je kazao, moraju da omoguće građanima da u moru podataka prepoznaju kredibilne i prave informacije.

„To je zaista izazov u uslovima u kojima mediji danas rade“, naveo je Almehagen Sandstad.

Kako je rekao, zakonodavstvo je ono što stvara osnovu za slobodu medija i demokratiju u tom smislu.

„Veoma je važno da širimo demokratiju i nastavimo borbu za slobodu medija“, kazao je Sandstad Almehagen.