Video
Ona je, na otvaranju regionalne konferencije „Otvorenost izvršne vlasti: Slijepa ulica za informacije“, koju je povodom 28. septembra Međunarodnog dan slobodnog pristupa informacijama organizovao Centar za demokratsku tranziciju (CDT), kazala da u Ministarstvu javne uprave, digitalnog društva i medija daju veliki značaj ulozi Zakona o slobodnom pristupu informacijama (SPI) kao i Strategiji digitalne transformacije i Strategiji reforme javne uprave.
“A posebno dajemo značaj njihovoj stvarnoj primjeni i kulturi, koja se mora mijenjati, kako bi se gradile efikasne, odgovorne i inkluzivne institucije za javno dobro. Zajedno sa partnerima iz Evropske komisije, Sigme, Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama, zajedno sa nevladinim sektorom, medijima, radimo na tome da dođemo do najboljih zakonskih i drugih rješenja koji će sistemski doprinijeti većoj otvorenosti Vlade i organa vlasti”, poručila je Srzentić.
Cilj je, kako je pojasnila, ne samo usklađivanje zakona sa najboljim međunarodnim i evropskim praksama u toj oblasti, već i otklanjanje uočenih blokera i izazova koje Zakon o slobodnom pristupu informacijama proizvodi u praksi.
“Po automatizmu, organi vlasti nastoje da zaštite informacije, dok korisnici, naročito nevladine organizacije, intenzivno nastoje da ostvare svoje plemenite ciljeve. Zato smo u prošlom priodu pokrenuli procese kroz koje želimo da promijenimo statistiku koja nas opterećuje. Želimo da pokažemo kako da od zemlje koja je lider u regionu po broju zahtjeva za SPI, po broju žalbi, od kojih je čak 68 odsto zbog ćutanja uprave, krenemo u drugom smjeru – u pravcu otvorenosti i transparentnosti i ispišemo neke nove brojke”, poručila je Srzentić.
Kazala je da su ključne novine Zakona o SPI što se proširuje opseg informacija koje organi moraju proaktivno da objavljuju, a naročito onih koje se tiču finansija, omogućava da se zahtjev za SPI može podnijeti u bilo kojoj formi, čak i ako nije podnesen na propisanom obrascu.
“Bitna novina je i da se podnosiocu zahtjeva troškovi ne mogu naplatiti za one informacije za koje je zakonom propisana obaveza objavljivanja, čime se organi vlasti dodatno podstiču da proaktivno objavljuju informacije u skladu sa zakonom. Jača se uloga i nadležnosti Agencije, kojoj se pored obaveze da prati stanje u oblasti pristupa informacijama daje ovlašćenje da donosi smjernice za primjenu pojedinih odredaba ovog zakona, kako bi se obezbijedila bolja primjena zakona u praksi, kao i sprovođenje inspekcijskog nadzora, prekršajno kažnjavanje i pokretanje prekršajnog postupka”, navela je Srzentić.
Istakla je da će posvećenost slobodno dostupnim informacijama biti efikasna samo ako se unaprijedi funkcionisanje i kapacitet Agencije kao nadzornog organa, osigura proaktivnost organa vlasti u objavljivanju informacija, snažno i posvećeno izgrade kapaciteti službenka i ako se kontinuirano radi na jačanju svijesti, pružanju podrške i unapređenju vještina korisnika informacija kako bi se obezbijedilo da ovi procesi budu djelotvorniji i jednostavniji za njih.
“Zato smo paraleleno sa izmjenama Zakona, radili na pripremi Akcionog plana za bolju implementaciju zakona u praksi. Na sve izazove u ovom procesu definisali smo set akcija, čijom primjenom ćemo stvoriti bolje uslove za primjenu zakona. Da bi se prevazišli svi izazovi i obavili svi poslovi koje predviđa novi Zakon o SPI, radićemo na digitalizaciji i razvoju alata za unapređenje rada na predmetima i vođenju evidencija, razvoju baze podataka o odlukama Agencije i suda, sa opcijom pretraživanja”, kazala je Srzentić.
Preporučeno
Poručila je da će se sa posebnom pažnjom planirati i raditi na jačanju kapaciteta kako Agencije tako i organa vlasti koji su dužni da proaktivno objavljuju informacije, jer proaktivno objavljivanje informacija, kako smatra, predstavlja glavno sredstvo kojim se obezbjeđuje transparentnost organa vlasti i omogućava građanima i pravnim licima da informacijama pristupe u kratkom roku i bez odlaganja.
