Video
Ona je, u intervjuu za PR Centar, pojasnila da su digitalni nomadi ljudi koji rade na daljinu, većinom frilenseri, kojima priroda posla omogućava da rade na bilo kojoj lokaciji, nezavisno od sjedišta kompanija za koje rade.
“Radeći putem interneta, zarađuju u matičnim zemljama, odnosno u inostranstvu, a zarađeni novac troše u zemlji domaćina – zato želimo da Crna Gora postane globalno privlačna destinacija za sve njih“, istakla je Srzentić.
Mogućnost putovanja, doživljavanje različitih kultura i upoznavanje lokalnog stanovništva, kako je kazala, velika su motivacija za rad digitalnih nomada sa drugih destinacija.
“COVID19 pandemija je dodatno ukazala na značaj rada na daljinu, a brojna istraživanja predviđaju da će do 2035. čak milijardu ljudi raditi “na daljinu”. Zato smo u Vladi Crne Gore prepoznali ovo kao značaj trend, a naše Ministarstvo kao prioritet za ovu godinu definisalo kreiranje Programa za privlačenje digitalnih nomada u želji da Crna Gora bude sljedeća top destinacija digitalnih nomada, što će umnogome doprinijeti daljem razvoju turizma, IT sektora, kao i cjelokupnom povećanju ekonomske aktivnosti u našoj zemlji“, rekla je Srzentić.
Ocijenila je da relativno niski troškovi života u poređenju sa drugim zemljama, dobra infrastruktura, pristupačan internet, predivna priroda, niska stopa kriminala, kao i povoljne poreske stope, su ono što nas kandiduje za buduću globalno privlačnu destinaciju za digitalne nomade.
“Pararelno sa ovim, potrebno je da radimo na unapređenju cjelokupnog ambijenta, koji će učiniti da što duže zadržimo digitalne nomade u našoj zemlji. Program na kojem radimo će uskoro biti završen i predstavljen javnosti, a uz veliku podršku resornih Ministarstava koju imamo, vjerujemo da će sam program pratiti i ubrzane izmjene normativnog okvira – Zakona o strancima, uredbi i pravilnika u dijelu viznog režima, kao i poreskih olakšica za nomade“, istakla je Srzentić.
Ona je kazala da je Hrvatska uradila mnogo u procesu regulisanja statusa digitalnih nomada, kao i da su u komunikaciji sa jednim od glavnih pokretača projekta uspostavljanja viza za digitalne nomade u Hrvatskoj preduzetnikom Jan de Jongom, imali priliku da čuju o iskustvu i praksi Hrvatske u ovoj oblasti, kako bi na sličan način i Crna Gora u ubrzanom procesu ispunila sve uslove i već početkom naredne godine izdala prve vize za digitalne nomade.
Digitalni nomad, Jonathan Howe, napustio je Veliku Britaniju 2013. od tada, kako je kazao, putuje živeći u različite zemlje.
„Prvi put sam počeo da radim onlajn 2014. kada sam živeo u Peruu. U to vrijeme neki od mojih prihoda su dolazili od podučavanja engleskog jezika, dok sam istovremeno razvijao blog o putovanjima i marketing na društvenim mrežama. Nakon preseljenja u Crnu Goru i renoviranja nekretnine ovdje, postalo je jasno da postoji veliki potencijal u pružanju usluga ljudima koji se takođe žele preseliti u Crnu Goru“, rekao je Howe u izjavi za PR Centar.
Kazao je da je osnovao agenciju Montenegro Digital Nomad, navodeći da je od tada pomagao strancima iz različitih zemalja da se presele u Crnu Goru, da kupe nekretnine, osnuju kompanije i druge aspekte započinjanja novog života u novoj zemlji.
„Tako da, iako je veliki dio mog rada još uvijek na mreži i digitalno, sada mogu uživati u ugodnoj mješavini posla koji ne zavisi od lokacije i interakcije licem u lice sa mojim klijentima dok započinju svoju veliku avanturu u Crnoj Gori“, rekao je Howe.
Smatra da Crna Gora već ima sve što je digitalnom nomadu potrebno za uspješan život i rad.
„Veća distribucija optičkog interneta velike brzine pomogla bi, ali ja lično upravljam cijelim svojim poslom preko 4G hotspota na telefonu i rijetko imam problema. Digitalni nomadi i udaljeni radnici dobro su navikli i spremni su se prilagoditi različitim uslovima, pa nije toliko važno pokušati stvoriti savršeno radno i životno okruženje za njih. U stvari, mnogi od nas uživaju u izazovu da stvari budu drugačije i pomalo nesavršene“, kazao je Howe.
Smatra da digitalni nomadi doprinose lokalnoj ekonomiji tokom cijele godine nakon završetka glavne ljetnje sezone i zatvaranja mnogih turističkih preduzeća.
“Takođe, veliki potencijal vidim da se događaji i konferencije oko digitalnog radnog prostora organizuju u Crnoj Gori, gdje digitalni nomadi mogu da prisustvuju, ali i da daju svoj doprinos putem seminara i radionica za razmjenu veština“, naveo je Howe.
Ocijenio je da bi, digitalnim nomadima i radnicima na daljinu, trebalo omogućiti pristupačnije opcije za vizu.
“Znam da je već bilo rasprava u raznim odjeljenjima o ovoj temi i njenim širim implikacijama, jer sam bio dio nekih od njih. Još nešto što mislim da će se s vremenom jednostavno razviti kako se potreba povećava, potreba za dugoročnijim iznajmljivanjem smještaja i mjesečnim, šestomjesečnim i godišnjim u priobalnim područjima. Većina apartmana za iznajmljivanje na obali nudi se za ljetnji turizam i stekao sam utisak da je ponekad teško ubjediti vlasnike nekretnina da iznajmljuju svoje stanove na duže staze“, naveo je Howe.
Ukazao je da izazov za razvoj digitalnog nomadstva predstavlja situacija sa internetskim bankarstvom i bankarskim uslugama, jer Crna Gora još nije dio zone SEPA (jedinstvena evropska plaćanja).
“Postizanje odobrenja za potpuno korištenje mogućnosti plaćanja putem Interneta i bankarstva Paipal i Stripe bit će prijeko poboljšati stanje u ovoj oblasti“, smatra Howe.
Jedna od tema ovogodišnjeg Digitalnog samita ekonomija Zapadnog Balkana, koji će biti održan od 11. do 13. oktobra u Podgorici, posvećena je digitalnoj ekonomiji, čiji dio su digitalni nomadi.
Digitalni samit Zapadnog Balkana 2021. održava se kao dio Berlinskog procesa i kao inicijativa Regionalnog savjeta za saradnju, a važnost samita je potvrđena i kroz novi četvorogodišnji akcioni plan 2021-2024, za zajedničko regionalno tržište (Common Regional Market – CRM).
Preporučeno
Domaćin i organizator ovogodišnjeg izdanja je Ministarstvo javne uprave digitalnog društva i medija ispred Vlade Crne Gore, dok je generalni sponzor kompanija M:TEL.
