Video
U toku je finalno usklađivanje novog zakona o radu, a najviše novina u ovom rješenju odnosi se na uređivanje radnog vremena. Kako je Pobjedi kazala koordinatorka radne grupe za izradu nacrta zakona doc. dr Vesna Simović-Zvicer, maksimalno prosječno radno vrijeme u toku sedmice – uključujući prekovremeni rad, je 48 časova.
Preporučeno
Tom satnicom će biti obuhvaćeno i dežurstvo i period pripravnosti u toku kojeg je zaposleni bio angažovan po pozivu poslodavca. Određena odstupanja, koja su dozvoljena i EU standardima, biće dozvoljena za zaposlene u zdravstvu i u Zavodu za izvršenje krivičnih sankcija, ukoliko to bude predviđeno posebnim zakonom.
Dosta novina, kako kaže naša sagovornica, odnosiće se i na preraspodjelu radnog vremena, kao i na korišćenje odmora. Pravo na sedmični odmor će, ističe ona, osim prava na 24 sata odmora u toku sedmice morati obavezno da uključuje i dodatnih 12 časova odmora između dva radna dana – koji će se koristiti u kontinuitetu.
Važna novina je i nemogućnost „kompenzacije“ prava na godišnji odmor naknadom štete. Ta mogućnost će postojati samo u slučaju prestanka radnog odnosa, dok će u toku trajanja radnog odnosa poslodavac biti obavezan da omogući korišćenje tog prava – bilo u rokovima koji su predviđeni zakonom ili po nalogu inspektora rada – kazala je naša sagovornica.
Važna novina, kako je istakla, predviđena je i kod sporazumnog prestanka radnog odnosa.
“Kako bi se izbjegla mogućnost potpisivanja blanko sporazuma o prestanku radnog odnosa, predviđeli smo da sporazumni prestanak radnog odnosa proizvodi pravno dejstvo tek od dana ovjere kod nadležnog organa”, objasnila je Simović-Zvicer.
Novim zakonom predviđeno je i da maksimalno trajanje ugovora o radu na određeno vrijeme bude 36 mjeseci, s tim da će se u taj period uračunati vrijeme tokom kojeg je zaposleni bio angažovan kod tog poslodavca preko agencija za privremeno ustupanje.
“Ovo je primjer kompromisnog rješenja, jer po sada važećem rješenju, ugovor o radu na određeno vrijeme može se zaključitivati do 24 mjeseca, ali ne postoje nikakva ograničenja u pogledu angažovanja zaposlenih preko agancija za privremeno ustupanje zaposlenih – tako da je angažovanje zaposlenih preko agencija u najvećem slučaju služilo kao instrument za neograničeno zaključivanje ugovora o radu na određeno vrijeme. Osim ograničenja za agencije, predviđeli smo još neka, pa tako zaposleni može biti angažovan kod jednog poslodavca preko agencije najduže 24 mjeseca, a sa druge strane, ne može biti angažovan preko agencije ukoliko je kod tog poslodavca već bio u radnom odnosu duže od 24 mjeseca”, kazala je Simović-Zvicer.
Ukazala je na još jedno novo ograničenje – poslodavac ne može koristiti usluge agencije ukoliko je njen osnivač ili ima udio u njenom vlasništvu.
“Ovo rješenje smo predviđeli zbog činjenice da smo u praksi imali poslodavce koji su osnivali novo pravno lice – agenciju preko koje su angažovali zaposlene koji su prethodno kod njih bili u radnom odnosu”, objasnila je sagovornica Pobjede.
Poslodavac će ubuduće imati obavezu da vodi evidencije o zaposlenima koji su kod njega angažovani preko agencije za privremeno ustupanje zaposlenih.
Novina je i da se ubuduće, za obavljanje poslova koji podrazumijevaju rad sa djecom, ugovor o radu neće moći sklopiti sa osobom osuđivanom za djela seksualnog iskorišćavanja i seksualne zloupotrebe djece.
“Isto tako, ugovor o radu za obavljanje poslova u domaćinstvu ne može se zaključiti sa članovima uže porodice”, kazala je Simović-Zvicer.
Predviđena je, ističe ona, i mogućnost podnošenja takozvane „kolektivne tužbe“, odnosno pravo sindikata da pred nadležnim sudom pokrene postupak za zaštitu prava svojih članova. U nacrtu zakona su definisana i neka rješenja kojima se predviđa veća fleksibilnost za poslodavce.
“Biće moguće privremeno raspoređivanje, do 30 dana, u hitnim slučajevima, bez aneksa ugovora o radu, a na osnovu pisanog naloga”, istakla je Simović-Zvicer.
Novim zakonom o radu predviđena je i obaveza zaposlenog da obavijesti poslodavca u roku od tri dana od dana promjene adrese stanovanja.
“Ovo je važno zbog dostavljanja i mogućnosti zaposlenog da izbjegava dostavljanje podnesaka koji mu nijesu od interesa (ponuda aneksa, upozorenje za otkaz, upozorenje u slučaju disciplinske odgovornosti, rješenje o prestanku radnog odnosa…). U vezi sa tim, definisali smo i postupak dostavljanja – lično u prostorijama poslodavca ili na adresi prebivališta, odnosno boravišta zaposlenog. Ukoliko poslodavac nije bio u mogućnosti da na neki od navedenih načina obavi dostavljanje, o tome će sačiniti pisanu zabilješku i objaviti na svojoj oglasnoj tabli, tako da će se po isteku roka od osam dana od dana isticanja zabilješke smatrati da je uredno dostavljena”, kazala je Simović-Zvicer.
