Standard o izbjeglicama: Iz neumitnih kandži života u sigurne ruke Crne Gore

Crna Gora ulaže napore i intenzivno sprovodi aktivnosti kako bi se svim strancima koji traže međunarodnu zaštitu omogućilo ostvarivanje osnovnih ljudskih prava i sloboda.

Tragajući za boljim životom, bježeći od rata i nasilja, boreći se za egzistenciju, u našu zemlju dolaze najčešće iz Maroka, Alžira, Iraka i Avganistana.

Da njihov put nije uzaludan pokazuje činjenica da brojne institucije i organizacije u svakom momentu pružaju podršku strancima u Crnoj Gori.

Tako u Centru za prihvat, Ministarstva unutrašnjih poslova, za sve koji traže međunarodnu zaštitu, obezbjeđuje se odgovarajući smještaj (posebno za muškarce, žene, porodice), ishrana, pravna pomoć, zdravstvena zaštita, psihološka i informativna pomoć, pomoć u odjeći i obući.

Obezbjeđenje higijenskih sredstava za ličnu i zajedničku higijenu, kao i okupaciona terapija kroz organizovanje različitih radionica. Naročito se vodi računa o ranjivim grupama: djeci, ženama, ženama bez pratnje, maloljetnicima bez pratnje, osobama sa invaliditetom, pri čemu se obezbjeđuje poštovanje prava na privatnost, dostojanstvo i sigurnost svih članova porodice.

Stranci koji traže međunarodnu zaštitu uživaju sva prava koja im po zakonu pripadaju.

“Centar za prihvat stranaca koji traže međunarodnu zaštitu u Spužu raspolaže smještajnim kapacitetom od 104 mjesta. Svakako, Ministarstvo unutrašnjih poslova preduzima sve aktivnosti kako bi se smještajni kapaciteti za ova lica proširili, te je u tom dijelu planirana rekonstrukcija karaule „Božaj“, uspostavljanje kontejnerskog naselja do njene rekonstrukcije, a čija puna funkcionalnost se očekuje u najkraćem roku, kao i rekonstrukcija Centra za prihvat”, kazali su za Standard iz Ministarstva unutrašnjih poslova.

Prethodne godine MUP-u, odnosno Direkciji za azil, podnijet je 1921 zahtjev za međunarodnu zaštitu u Crnoj Gori. Dok je u 2020. godini, zaključno sa 11. junom, podnijeto 389 zahtjeva. Tokom 2019. godine odobreno je šest zaštita, od čega je pet osoba dobilo status azilanta, a jedna supsidijarnu zaštitu, dok je ove godine odobrena jedna zaštita sa statusom azilanta.

“Azil se odobrava strancu koji traži međunarodnu zaštitu, koji se nalazi van zemlje porijekla, a osnovano strahuje od progona zbog svoje rase, vjere, nacionalnosti, pripadnosti određenoj društvenoj grupi ili političkog mišljenja, zbog čega ne može ili ne želi da prihvati zaštitu te zemlje.

Supsidijarna zaštita odobrava se strancu koji traži međunarodnu zaštitu, a koji ne ispunjava uslove za odobravanje azila, ako postoje opravdani razlozi koji ukazuju da će se povratkom u zemlju porijekla suočiti sa stvarnim rizikom trpljenja ozbiljne nepravde i koji nije u mogućnosti ili zbog takvog rizika ne želi da prihvati zaštitu te zemlje”, ispričali su iz MUP-a.

Direktorat za građanska stanja i lične isprave kontiuirano ostvaruje kvalitetnu i intenzivnu saradnju sa Kancelarijom UNHCR-a u Podgorici, a sve sa težnjom da se unaprijedi postojeći sistem i težnjom da se poštuju prava čovjeka kao osnovne vrijednosti našeg ustavnog i savremenog međunarodnopravnog poretka.

Takođe, višegodišnja saradnja Ministarstva unutrašnjih poslova i Crvenog krsta Crne Gore ogleda se u brojnim realizovanim aktivnostima pružanja pomoći i podrške strancima koji traže međunarodnu zaštitu u Crnoj Gori. Ove aktivnosti su usmjerene prvenstveno na humanitarnu pomoć.

Crveni krst Crne Gore u kontinuitetu sprovodi aktivnosti, prateći potrebe na terenu kroz svoje mobilne timove koji se sastoje od stručnih saradnika i volontera.

Aktivnosti Crvenog krsta Crne Gore, kada je u pitanju sistem azila, nisu ograničena samo na rad i saradnju sa Centrom za prihvat i smještaj stranaca koji traže međunarodnu zaštitu već sarađuje i sa drugim institucijama, centrima za socijalni rad, Upravom policije, domovima zdravlja…

Korisnici se svakodnevno obraćaju Crvenom krstu i van saradnje sa Centrom, samostalno ili posredstvom drugih organizacija.

Crveni krst Crne Gore pruža humanitarnu pomoć, psihosocijalnu podršku, pomoć u integraciji, uspostavljanje porodičnih veza (služba traženja), asistencije u cilju ostvarivanja prava iz oblasti zdravstvene i socijalne zaštite u Crnoj Gori, asistencija prevodilaca u cilju komunikacije sa nadležnim institucijama.

CK sprovodi redovne aktivnosti kako samostalno tako i u saradnji sa UNHCR, Međunarodnom federacijom društava Crvenog krsta i Crvenog polumjeseca, Međunarodnim komitetom Crvenog krsta, Italijanskim Crveni krstom, LDS Charities, Švajcarskim Crvenim krstom i dr.

Aktivnosti koje se redovno sprovode od 2015. godine za migrante, strance koji traže međunarodnu zaštitu i lica sa odobrenom međunarodnom i dodatnom zaštitom su distribucija humanitarne pomoći u vidu paketa hrane, higijene, odjeće i obuće;

Pružanje psihosocijalne podrške, s obzirom na put koji ova lica prolaze u želji za boljim životom u nekim drugim zemljama, traume koje dožive na tom svom putu mogu ostaviti veoma ozbiljne posljedice, naročito kada je u pitanju mentalno zdravlje korisnika, a poseban akcenat se stavlja na rad sa ženama i djecom;

Pomoć u pristupu pravima, jer bez obzira na različitosti u pravnom statusu, sva lica koja borave na teritoriji Crne Gore imaju određeni obim prava;

Edukativne i preventivne radionice za korisnike, na kojima stiču praktična i informativna saznanja koja su od velikog značaja za migrante i azilante, a organizovane su i vođene od strane volontera Crvenog krsta Crne Gore, predstavnika Instituta za javno zdravlje, Nacionalne kancelarije za borbu trgovine ljudima, ali nerijetko i od strane samih korisnika;

Organizovanje učenja crnogorskog jezika, kao i pomoć u izradi domaćih zadataka za djecu;

Pomoć u uspostavljanju porodičnih veza, za porodice koje su razdvojene i nemaju komunikaciju sa svojim članovima porodica.

“Crveni krst Crne Gore sprovodi niz aktivnosti koje imaju za cilj poboljšanje statusa i života korisnika sistema azila u Crnoj Gori. S tim u vezi, napominjemo da Crveni krst Crne Gore ima svakodnevnu komunikaciju sa nadležnim institucijama, a naročito Ministarstvom unutrašnjih poslova, kao nosiocem aktivnosti kada je u pitanju sistem azila u Crnoj Gori. Obim i same aktivnosti zavise i od svakodnevnih potreba korisnika, obzirom da je riječ o ljudima koji dolaze iz drugačijih govornih područja, drugačijih navika, kao i potreba koje se trudimo da zajednički zadovoljimo. Takođe, Crveni krst Crne Gore je član međuresorske radne grupe koja je zadužena za praćenje implementacije Strategije za integrisano upravljanje migracijama 2017-2020”, kazali su za Standard iz Crvenog krsta.

Misija UNHCR-a u oblasti azila u Crnoj Gori je da podrži Vladu pri uspostavljanju svih uslova za punu implementaciju Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti stranaca.

UNHCR i partneri imaju timove kvalifikovanih socijalnih radnika, psihologa i prevodilaca koji su na raspolaganju kako osoblju MUP-a koje se bavi integracijom izbjeglica, tako i izbjeglicama u rješavanju njihovih konkretnih problema i prepreka u pristupu pravima.

Pored toga, UNHCR pruža materijalnu i finansijsku pomoć izbjeglicama u koordinaciji sa Direkcijom za integraciju MUP-a, kako bi se pokrili troškovi izbjeglica pri plaćanju kirije, knjiga, prevoza do škole, školskog pribora, školarine tokom srednje škole, stručnog osposobljavanja itd.

Većina izbjeglica suočava se s problemima pri pronalaženju posla, uglavnom zbog nepoznavanja crnogorskog jezika ili nemogućnosti dokazivanja stepena obrazovanja. Mnogi od njih imaju vještine koje nedostaju na domaćem tržištu, poput građevinskih radova, njege drugih lica i slično.

UNHCR podržava sve ljude kojima je dodijeljena međunarodna zaštita i omogućava im pohađanje kursa crnogorskog jezika i pomaže im u plaćanju mjesečne rente za smještaj, zapošljavanju, pristupu obrazovanju, spajanju porodice i slično.

UNHCR je učestvovao u UN-ovom sistemu za brzu procjenu socio-ekonomskih posljedica pandemije COVID 19. Od 186 domaćinstava tražilaca azila, izbjeglica i osoba u riziku od apatridije u privatnom smještaju, 77 odsto ih je izgubilo posao / prihod u odnosu na 20 odsto lokalnog stanovništva. Posebno su ugroženi tražioci azila, a 90 odsto njih je prijavilo da je izgubilo posao.

Zbog toga je UNHCR obezbijedio hranu i sredstva za higijenu za sve izbjeglice koji žive u Crnoj Gori, uz specijalnu podršku izbjeglicama i onim tražiocima azila koji duže vrijeme čekaju odluku o njihovim zahtjevima, a koji su već bili samostalni prije krize prouzrokovane COVID-om. Specijalna podrška vezana za COVID 19 obuhvatala je dvomjesečnu pomoć.

Osim direktno sprovedenih aktivnosti, UNHCR u Crnoj Gori ima tri partnera za implementaciju svojih programa.

Građanska alijansa, koja pruža besplatnu pravnu pomoć osobama koje traže azil u Crnoj Gori. Te aktivnosti uključuju pravno zastupanje u postupku utvrđivanja izbjegličkog statusa i pravnu pomoć u pristupu pravima tražilaca azila i izbjeglica;

Crveni krst Crne Gore, koji pruža psihosocijalnu pomoć tražiteljima azila i podršku prihvatnom centru MUP-a u Spužu. U kontekstu odgovora na COVID 19, Crveni krst je takođe pomagao pri raspodjeli pomoći UNHCR-a izbjeglicama u toku vrhunca epidemije COVID-19 u zemlji.

NVO Juventas, koja pruža pomoć i podršku u integraciji izbjeglica i sprovodi aktivnosti u zajednici u kojima učestvuju tražioci azila.

Krajnji cilj integracije je da se izbjeglice osamostale i doprinesu društvu i zemlji u kojoj žive.

Zasigurno nije jednostavno odlučiti se na takav korak, napustiti matičnu državu, rođake, prijatelje i poći putem slobode u nepoznato. Nesumnjivo još teže, tražiti ruku spasa u tuđini, boriti se za zalogaj hljeba pod novim i sasvim drugačijim nebom.

Nije lako živjeti i ispočetka učiti život, novi jezik, kulturu, upoznavati drugačije ljude i prilagođavati se njihovom načinu života.

Ipak, mnogi su u Crnoj Gori pronašli svoje mjesto i uspjeli da okrenu novi list, ostvarujući sva prava koja im zakonom pripadaju.

A neumitne kandže surovosti života i sjenke nerijetke okrutnosti svijeta, prigrlile su mnoge sudbine i sablasnošću obojile mnoge zastave.