Video
Portal RTCG saznaje da će ispektori za privredni kriminal Odjeljenja bezbjednosti iz Berana svojim kolegama u Podgorici danas predati dokumentaciju kako bi preko njih bila dostavljena Specijalnom državnom tužiocu.
“Inicijator prijave je ispektor Jasavić, a mi smo se zainteresovali i prikupili sve dokaze koje je trebalo prikupiti. Te dokaze dostavili smo osnovnom državnom tužiocu u Plavu, a ona se izjasnila da su radi o javnim funkcionerima i krivičnim djelima koja su u nadležnosti Specijalnog državnog tužioca”, kazao je našem portalu sagovornik iz policije.
On je kazao da su uzete izjave od sadašnjeg i više ranijih direktora NP Prokletije i prikupljeni svi drugi dokazi.
„Naša je dužnost da idemo preko kolega u Podgorici, i da oni predaju materijal i predmet Specijalnom državnom tužilaštvu. Ne bi željeli da prejudiciramo kako će se izjasniti Specijalni državni tužilac, ali to što je bilo do nas, mi smo odradili“, kazao je sagovornik u beranskoj policiji.
U Osnovnom državnom tužilaštvu u Plavu Portalu RTCG ove informacije su potvrđene.
Naš portal je u nekoliko navrata pisao o tome kako se, usljed najezde štetočine podkornjaka masovno suše, i da je šumarski inspektor iz Hakija Jasavić, podnio krivičnu prijavu protiv menadžmenta Nacionalnih parkova Crne Gore, koji, kako on tvrdi, nisu ništa uradili da to spriječe na vrijeme, zbog čega su nastale milionske štete.
On je kazao da je ranije Portalu RTCG kazao da je rješenje o potrebi sanitarne sječe, u skladu sa Zakonom o šumama član 45, NPCG i NP Prokletije dostavio još u aprilu ove godine, ali da po njemu nije postupljeno.
„Kada sam u aprilu izvršio kontrolu, ustanovio sam da je oboljelo oko pet do šest hiljada kubika čamove šume i tada sam naložio sanitarno čišćenje. U avgustu sam obavio kontrolu i ustanovio da ne samo da nije obavljena sanitarna sječa i izvršena zakonska obaveza, već se bolest raširila i zahvatila 10 do 15 hiljada kubika šume u NP Prokletije“, objasnio je Jasavić.
Prema njegovim riječima, u ovom trenutku situacija je već alarmantna i bolest se takoreći ekapanzivno proširila.
„Krajem oktobra i početkom novembra izvršio sam poslednju kontrolu i ono što vam sada kažem je frapantan podatak. U ovom trenutku oboljelo je šume u količini od 50 do 60 hiljada kubika u NP Prokletije“, kazao je Jasavić.
I Udruženje drvoprerađivača iz Plava takođe je u julu ove godine uputilo apel upravi Nacionalnih parkova Crne Gore i Ministarstvu ekologije da hitno izvrše čišćenje oboljelih šumskih površina u NP Prokletije, jer se to godina nije radilo i bolest se širi veoma brzo.
Oni su Portalu RTCG dostavili video snimke i fotografije jednog takvog mjesta, u rejonu Katun Bajrovići, površine oko hektar, na kojem se vide zabrinjavajuće posljedice nebrige za šume.
Iz ovog udruženja građana ističu da je zakon po tom pitanju jasan i precizan i da dozvoljava uklanjanje bolesnih stabala iz Nacionalnog parka.
Šumarski inspektor Hakija Jasavić je kazao da je uradio samo ono što je dužan po zakonu da uradi, ponovio je da je opominjao šta se može dogoditi ako se ne izvrši sječa oboljelih i inficiranih stabala i da su sadašnje posljedice i ono kakvo će na proljeće stanje biti na terenu.
„Milionske štete su iskljičivo posljedica nemara, nerada i neodgovornosti manadžmenta NPCG i zato sam predao krivičnu prijavu“, rekao je Jasavić.
Iz Javnog preduzeća za nacionalne parkove Crne Gore (JPNPCG) su ranije saopštili da su u prethodnom periodu preduzeli sve neophodne aktivnosti kako bi pitanje prenamnožavanja potkornjaka u Nacionalnom parku Prokletije bilo riješeno.
„U kontekstu nedavnih navoda u medijima i podnešenih krivičnih prijava koje se tiču navodnog nemara u šumama u Nacionalnom parku Prokletije, ističemo da je JPNPCG kao odgovoran upravljač ovim zaštićenim područjem preduzelo sve potrebne korake“, kazali su iz tog preduzeća državnog Javnog preduzeća.
Udruženje drvoprerađivača iz Plava i ispektor Jasavić su u međuvremenu u sopstvenoj režiji pozvali u pomoć stručnjake iz Nacionalnog parka Tara iz Srbije, od kojih je jedan specijalista upravo za potkornjak.
Oni su obilaskom terena polovinom novembra pronašli larve potkornjaka i na molikama oko Hridskog jezera, na dvije hiljade metara nadmosrke visine, što je potpuno neobično i kada se radi o moliki koja je naotpornija, ali i kada je riječ o godišnjem dobu u kojoj je potkornjak otporan.
Zbog toga su i uzeli uzorak koji su ponijeli na Šumarski fakultet u Beogradu i njihov Institut, da bi tačno utvrdili o kavkoj se vrsti radi, strahujući da bi ta vrsta mogla biti aktivna i preko zime, kada obični potkornjak obično miruje.
Preporučeno
Organizovali su i okrugli sto u Plavu na kojem su stručnjaci raspravljali o stanju u šumama NP Prokletije, ali im se iz NP Prokletije i JP NPCG nije niko odazvao.
