To je poručeno sa skupa koji je održan u ovom sjevernom gradu sa željom da lokalno stanovništvo, umjesto štete, ima koristi od nacionalnog parka i kako bi mještani na području zaštićene zone mogli nesmetano da obavljaju tradicionalne djelatnosti.

Portal RTCG pisao je nedavno da je Agencija za zaštitu životne sredine dopisom od 2. aprila u koji je Portal RTCG imao uvid, dozvolila Javnom preduzeću za nacionalne parkove Crne Gore da obavi sječu stabala koja su zaražena potkornjakom u srcu Nacionalnog parka Prokletije.

„Dozvoljava se Javnom preduzeću za nacionalne parkove Crne Gore obavljanje radnji i aktivnosti za suzbijanjem potkornjaka u šumama smrče i sanaciju degradiranih površina u Nacionalnom parku Prokletije, u vidu označavanja stabala koja su potencijalno izvor zaraze i stabala napadnuta potkornjakom prošle godine“ – navodi se u dopisu.

Agencija je formirala i komisiju koja treba da izvrše ocjenu doznake stabla i o tome obavijesti Agenciju.
Time je prekinuta duga polemika oko toga da li treba ili ne treba vršiti sanitarnu sječu u NP Prokletije, dok su čak i strani stručnjaci tvrdili da je to jedini način da se epidemija ove opake zarazne bolesti šuma četinara zaustavi koliko je to moguće, poslije dugog odlaganja.

Mještani Plava nisu zadovoljni brzonom kojom administracija odrađuje ovaj posao i traže da se u dijelu Nacionalnog parka pristupi detaljnoj zaštiti šuma, uz upozorenje da se, primjenom sanitarne sječe, mora užurbano krenuti sa uklanjanjem velikog broja oboljelih i oborenih stabala.

Na skupu je konstatovano i da je dosadašnji način upravljanja Nacionalnim parkom donio brojne probleme stanovnicima plavo-gusinjskog kraja i da ničim nije opravdano i ispunjeno ono što su nadležni svojevremeno obećavali.

“Mi nemamo ništa protiv Nacionalnog parka, ali imamo protiv načina kako se njime upravlja, a naročito kako se sprovodi gazdovanje i zaštita tamošnjih šuma. Zato je krajnje vrijeme da nadležni preduzmu odgovarajuće mjere kako bi se na ovom području uspostavio red” – rekao je mještanin Siniša Radenović.

Da je stanje u Nacionalnom parku loše skupu je konstatovao i predsjednik opštine Plav Nihad Canović, navodeći da zbog toga odgovornost snosi država.

“Razočaran sam stepenom ulaganja od strane države u Nacionalni park “Prokletije”. Ne možemo govoriti o valorizaciji resursa Nacionalnog parka kad tamo nemamo izgrađen nijedan novi put, nijednu novu stazu, niti bilo šta što može doprinijeti razvoju tutizma i valorizaciji onih ekonomskih potencijala koje Nacionalni park ima.

Vjerujem da tu leži odgovornost države. Na državi je da prepozna potencijal i da shvati šta je uradila građanima Plava kada je ograničila eksploataciju prirodnih sirovina sa ovog područja i onemogućila da, kroz zaštitu životne srdine, dođe nova vrijednost u naš kraj” – kazao je Canović.

Kada je prije 16 godina ovo područje proglašeno Nacionalnim parkom obećano je da će to od Plava i Gusinja napraviti ekonomsko čudo. Obećavano je da niko ništa niće morati da radi, već da ćemo svi odlično živjeti od turizma. Nažalost, od toga nije bilo ništa, dok je od tada preko pet hiljada mladih, zbog loših životnih uslova, napustilo Plav.

“Došli su drugi sa strane i tamo uzeli sve što se moglo uzeti. Siguran sam da je država namjerno dozvolila da tamo propadaju šume. Nije tačno da Nacionalni park ovakav kakav jeste privlači turiste. Turiste privlače naše prirodne ljepote i divljina naših planina, a ne oni koji uprvljaju zaštićenom zonom” – kaže Zuvdija Bašić.

Direktorica Nacionalnih parkova Crne Gore Marinela Đuretić, koja je prisustvovala skupu, navela je da se preduzimaju određene mjere da se stanje u Nacionalnom parku “Prokletije” popravi i istakla da su preduzete aktivnosti na obilježavanju granica Nacionalnog parka i stvaranja uslova za suzbijanje bolesti šuma.

“Urađen je elaborat koji je detaljno prikazao žarišta gdje postoje osušena stabla u Nacionalnom parku. Taj elaborat konačno zadovoljava sve kriterijime koje je Agencija za zaštitu životne sredine tražila da bi se na osnovu toga dobilo rješenje za obilježavanje tih suvih stabala. Tako smo sada po zakonu ušli u aktivnosti obilježavanja stabala i to ide u formi predloga javnog poziva prema Upravnom odboru i kasnije prema Vladi.

Pored toga, pokušaćemo da u direktnoj komunikaciji sa nadležnima nađemo i neki brži način da se ove aktivnosti sprovedu po ubrzanoj procedure” – obećala je Đuretić.

Priča oko bolesti potkornjaka u šumama Nacionalnog parka Prokletije prvu put je pokrenuta u ljeto 2022. godine.

Zatim je dobila na težini u nobembru mjesecu naredne godine, kada je šumarski inspektor iz Plava Hakija Jasavić podnio Osnovnom državnom tužilaštvu u Plavu krivičnu rijavu protiv menadžmenta Nacionalnih parkova Crne Gore, koji nisu postupili po nalogu iz aprila te godine da izvrše sanitarnu sječu.

Bolest potkornjaka je zbog tog nemara ekpanzivno napredovala i napravila milionske štete državi Crnoj Gori. Jasavić je tada objasnio da je rješenje o potrebi sanitarne sječe, dostavio još u aparilu 2022. godine u skladu sa Zakonom o šumama član 45.

Kada je u aprilu izvršio kontrolu, ustanovio je da je oboljelo oko pet do šest hiljada kubika čamove šume. U avgustu, u novoj kontroli, ustanovio je da ne samo da nije obavljena sanitarna sječa i izvršena zakonska obaveza, već se bolest raširila i zahvatila 10 do 15 hiljada kubika šume u NP Prokletije.

Zbog nemara i nerada već u oktobru i novembru prošle godine oboljelo je šume u količini od 50 do 60 hiljada kubika u NP Prokletije, da bi u poslednjoj kontroli prije prošlog ljeta ustanovio da je bolest zahvatila 100 hiljada kubika šume u Nacionalnom parku.

U poslednjoj provjeri u kasnu jesen, takođe prošle godine, prije snjegova svaka nada za spas šuma je izgubljena. Oboljelo je, kažu inženjeri 151 hiljada stabala smrče i zakonom zaštićene molike, što je možda i preko 300 hiljada kubika nakvalitetnijeg drveta.

Umjesto da nešto ranije preduzmu, bivši menadžment Nacionalnih parkova Crne Gore tražio je da inspektora Hakiju Jasavića isključi iz nadležnosti kada se radi o NP Proklerije. I udovoljeno im je. Ovaj inspektor privatno kaže da stoji iza svega što je rekao i iza krivične prijave koju je podnio, ali mu je zabranjeno da istupa u medijima.

Upravo zbog ovakve situacije i ovakvog dosadašnjeg odnosa građani Plava su sa skupa poručili da narod ovoga kraja ozbiljno razmišlja da probleme oko Nacionalnog parka uzme u svoje ruke ako se nešto bitnije ne uradi.

Mi ovdje trpimo zulum. Sve su nam uzeli, tamo gdje smo vjekovima vodili život. Godinama ne možemo normalno da izađemo na katune. Zato više nemamo vremena za čekanje. Sramota je što nam je država nametnula ovakve probleme. Poslije svega prinuđeni smo da sami preduzmeno mjere za spas ovih krajeva. Uzećemo motorne testere u ruke i sami krenuti da spasavamo naše šume – poručio je mještanin Zuvdija Pupović.