Video
Država je odlučila da stane na put “privremenim” strancima u Crnoj Gori koji zbog olakšanih procedura za dobijanje statusa osiguranika u našoj zemlji ostvaruju pravo na vantjelesnu oplodnju.
Preporučeno
Naime, uočeno je da se iz godine u godinu povećava broj stranih državljanki koje u ostvaruju to pravo u Crnoj Gori o trošku države, pišu Dnevne novine.
Tako je tokom 2017. 41 žena koja nije državljanka naše zemlje prošla postupak vantjelesne oplodnje što je državu koštalo 66.000 eura. Za prošlu godinu taj broj je gotovo udvostručen, pa je iz budžeta izdvojeno oko 122.000 eura za postupke vantjelesne oplodnje 73 žene strankinje.
Izmjenama Zakona o zdravstvenom osiguranju predviđeno je da na vantjelesnu oplodnju mogu parovi samo ukoliko je jedan od partnera crnogorski državljanin.
“Izmjenama smo predvidjeli jedno ograničenje u dijelu postupka medicinski potpomognute oplodnje, i to u smislu da se ista može sprovesti o trošku države, odnosno Fonda za zdravstveno osiguranje ukoliko je jedan od bračnih, odnosno vanbračnih supružnika, odnosno žena koja ne živi u bračnoj ili vanbračnoj zajednici, crnogorski državljanin. Svjedoci smo nedavnih tekstova u medijima, o ‘zloupotrebi’ ovog prava od strane stranaca, koji dođu na mjesec ili dva u Crnu Goru, prijave se i zahtijevaju da se postupak sprovede o trošku države”, kazala je DN generalna direktorica Direktorata za harmonizaciju propisa i međunarodnu saradnju u zdravstvenom resoru Slađana Pavlović.
Osvrćući se na ključne izmjene i dopune Zakona, Pavlović naglašava da je tokom javne rasprave pristigao veliki broj komentara i sugestija, te da je značajan broj njih uvršten u novi tekst prijedloga.
Naime, izabrani doktor ubuduće će građanima izdavati bolovanja umjesto do 15, do 30 dana. Ukida se dopunsko zdravstveno osiguranje, a precizno će biti definisane kategorije građana koji plaćaju participaciju, a sam spisak zdravstvenih usluga i iznos participacije, kao i način plaćanja propisivaće Vlada Crne Gore. Ono što je svakako privuklo najviše pažnje jesu izmjene zakona u dijelu regulisanja sprečavanja zloupotrebe bolovanja.
Zakonom se sada definiše i rok u kojem se utvrđuju okolnosti kada osiguraniku ne pripada naknada zarade za privremenu spriječenost za rad, o čemu se moraju donijeti nalazi i mišljenja u roku 10 dana od dana saznanja za sumnju na ove okolnosti ili od dana podnošenja zahtjeva za provjeru osnovanosti utvrđivanja privremene spriječenosti za rad od strane poslodavca.
“Dodatno smo ukazali i na potrebu pravilnog utvrđivanja činjenica za privremenu spriječenost za rad, jer će u suprotnom izabrani tim, izabrani doktor ili nadležna ljekarska komisija biti kažnjeni novčanom kaznom. Dakle, uvedene su kaznene odredbe u slučaju zloupotrebe prava na privremenu spriječenost za rad”, pojašnjava Pavlović.
Takođe, umjesto dosadašnjih 70 odsto naknade zarade, refundiraće se 100% naknade zarade za građane čija su djeca oboljela od malignih bolesti.
“Pored navedenog, naglašavam da se sada pratilac odobrava i osiguranom licu koje je oboljelo od malignih bolesti i osiguranom licu koje ima oštećenje mišića, neuromišićne bolesti ili plegični sindrom, što do sada nije bio slučaj. Na kraju, zakonom j e predviđeno i usklađivanje odredbi sa novim Zakonom o državnoj upravi, naročito u dijelu sastava i funkcionisanja Upravnog odbora Fonda za zdravstveno osiguranje, a predviđeno je i izmještanje objedinjenog postupka javnih nabavki iz Fonda”, objašnjava Pavlović, precizirajući da ova verzija teksta izmjena i dopuna Zakona nije razmatrana od strane relevantnih institucija.
