Video
Izmijenićemo politike, ponudićemo komercijalne uslove za studiranje medicine kako ne bismo izgubili vrijeme i novac na one studente koji ne žele da rade u Crnoj Gori i studenti će morati da odluče, kada počnu sa studijama, kojim će putem da krenu, najavila je generalna direktorica Direktorata za kontrolu kvaliteta zdravstvene zaštite i unapređenje ljudskih resursa u zdravstvu Vesna Miranović, piše Pobjeda.
Preporučeno
Ona je na godišnjoj konferenciji Evropskog foruma medicinskih asocijacija (EFMA), koja se u organizaciji Ljekarske komore, ove godine održava u Crnoj Gori, navela da naša zemlja ne može ljekarima ponuditi uslove kao Njemačka, ali da Ministarstvo prepoznaje potrebu da unaprijedi njihov materijalni status.
Govoreći o modelima kako će se u perspektivi zdravstvene vlasti boriti sa fenomenom sve većeg odliva našeg medicinskog kadra u druge zemlje koje nude znatno bolje uslove rada, Miranović je kazala, da se moraju pronaći načini da se “zaštite naši vrlo siromašni resursi od migracije ljekara”.
“Razmišljamo o povećanju broja studenata, a da li ih spremamo za odlazak u inostranstvo? Možda bi trebalo o tome da govorimo. Hajde da govorimo o Rumuniji koja je izgubila, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, 4,5 milijardi eura koje su uložene u obrazovanje ljekara koji su napustili tu zemlju. Ista situacija može se desiti i Crnoj Gori što može imati veliki uticaj na našu ranjivu, vrlo delikatnu situaciju kada su ljudski resursi u pitanju”, kazala je Miranović.
Ona je nakon ovoga napuštila salu, na što je reagovao predsjednik Ljekarske komore Aleksandar Mugoša koji je saopštio da odustaje od otvaranja diskusije na temu odlaska ljekara iz naše zemlje, jer u sali nema predstavnika Ministarstva zdravlja.
Ljekar Vladimir Dobričanin je, međutim, prokomentarisao najave Miranović, upozoravajući da su ti prijedlozi Ministarstva zdravlja pogrešan pristup i zamjena teza, te pokušaj da se sa hijerarhijskog nivoa, određenim restriktivnim mjerama riješi problem migracije kadra.
“Čuli ste ideju da se studenti medicine u startu obavežu da će raditi u državi, što je apsulutno nemoguće sa mnogih aspekata prije svega aspekta ljudskih prava, a onda to nije dugoročno rješenje, jer i kada biste to uspjeli vi samo odlažete problem na šest godina i ništa nijeste sitematski riješili”, kazao je Dobričanin.
Mina Brajović direktorica SZO za Crnu Goru, primjetila je da Ministarstvo ima određene mehanizme, kroz sektorsku politiku kojom bi uticalo na poboljšanje opštih uslova u kojima doktori rade, što bi se posredno odražavalo i na zadržavanje kadra.
Pomoćnik rukovodioca sektora za zdravstvo u Organizaciji za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) Frederico Guanais predstavio je statistiku međunarodnih migracija ljekara u zemljama članicama ove organizacije.
Statistika, kako je naveo, pokazuje da je u periodu od 2006. do 2016. godine u zemjama OECD-a, zabilježen značajan rast broja ljekara, koji uslovljava najprije rast broja svršenih studenata medicine, a zatim i sve veći rast broja doktora koji su rođeni u stranim zemljama, a rade u državama OECD-a.
“Naročito u šest zemalja je broj ljekara koji su rođeni u inostranstvu doprinio rastu ukupnog broja ljekara. Na primjer u Njemačkoj imamo ekstreman slučaj broj ljekara koji su rođeni u inostranstvu doprinio je sa 93 odsto ukupnom porastu broja ljekara. Odmah iza Njemačke su Luksemburg i Švajcarska”, kazao je Guanais.
Statistika pokazuje i da se u brojnim zemljama politike sve više oslanjaju na doktore koji su se osposobljavali u inostranstvu, kao i da brojne zemlje pružaju edukaciju studentima rođenim u inostranstvu, što sve ukazuje na rast trenda koji bi se mogao označiti kao internacionalizacija medicinskog obrazovanja.
“Na primjer u Austaliji 40 odsto doktora koji su rođeni u inostranstvu medicinsko obrazovanje dobija u toj zemlji, dok smo u SAD-u 2016. imali 115.000 doktora koji su se obučavali u inostranstvu Indija, Pakistan, ali i trend sve češćeg odlaska na Karibe”, pokazala je studija.
Osim što sve veći broj studenata studira medicinu van svoje zemlje, statistika pokazuje još jednu pravilnost postoji izvjestan broj zemalja koji je razvio politiku za školovanje stranih studenata kroz unapređenje programa na engleskom i franscuskom jeziku. U tom dijelu, kako je precizirao Guanais, prednjače Irska, Rumunija i Poljska.
Studija koja je analizairala stukturu migracija ljekara u zemlajma OECD-a ukazala je i na jedan paradoks da Poljska, Irska i Rumunija, zemlje koje uspješno privlače studente iz inostranstva na studije medicine, suočavaju se sa značajnim manjkom ljekara.
“U Poljskoj i Rumuniji manje atraktivni uslovi rada utiču na to da skoro svi strani studenti koji tu dođu da studiraju vraćaju se u svoje zemlje kad završe. Isto tako, mnogi poljski i rumunski doktori emigriraju kad završe studije”, pojasnio je pomoćnik rukovodioca sektora za zdravstvo u OECD-u Frederico Guanais.
