Okrugli sto „Kako do djelotvornog učešća RE populacije u sistemu odlučivanja?“ je jedna od aktivnosti u okviru projekta “Na putu do inkluzije RE populacije u sistem odlučivanja u Crnoj Gori“, koji sprovodi CeMI uz finansijsku podršku Ministarstva ljudskih i manjinskih prava Crne Gore.

Projektna koordinatorka CeMI-ja, Maja Bjelić, kazala je da je ta organizacija u okviru projekta sprovela kvalitativno istraživanje u okviru kojeg su kao jedan od ključnih uzroka lošeg društvenog položaja i socio-ekonomskog statusa najvećeg broja pripadnika/ ca RE populacije, ispitanici navodili odsustvo autentičnih predstavnika zajednice u tijelima političkog odlučivanja.

„Korijen ovog problema je u tzv. pravilima igre, odnosno, u najširem smislu pravnom sistemu od kojeg zavisi mogućnost manjina da učestvuju u političkom životu, odnosno, nedostacima u Zakonu o izboru odbornika i poslanika“, ukazala je Bjelić.

Prema njenim riječima, osim tih nedostataka, i s obzirom na loš socio-ekonomski status većine pripadnika/ ca RE populacije i nepostojanje autentičnog predstavnika, pripadnici/ce RE populacije su laka meta za ‘’lovce na glasove’’ tokom predizbornih procesa.

„Takođe, imaju ograničen pristup edukaciji o biračkim pravima i izbornom procesu zbog nedostatka ciljanih programa o podizanju svijesti koje kreiraju vlasti. Štaviše, u svim predizbornim kampanjama primjetan je nedostatak izbornog materijala na romskom jeziku“, navela je Bjelić.

Ukazala je da su predstavnici/ce RE populacije tokom istraživanja kao jednu od negativnih pojava uzrokovanih odsustvom reprezentativnog predstavnika zajednice u Parlamentu istakli i nedovoljnu homogenost zajednice.

„Osim ovih nedostataka, diskriminacija je i dalje jedan od najvećih problema sa kojima se pripadnici/ce RE populacije srijeću. Takođe, sistemska priroda problema sa kojima se pripadnici/ce RE populacije srijeću ogleda se i u problemu neriješenog pravnog statusa, koji već duži niz godina sprječava dio pripadnika/ca ove populacije da učestvuju u političkom životu“, navela je Bjelić.

Kazala je da je nedostatak afirmativne akcije u sistemu visokog obrazovanja dodatno otežava mogućnost pripadnika/ca RE populacije da učestvuju u sistemu odlučivanja.

„Ipak, ohrabruje vijest da nacrt Zakona o visokom obrazovanju čije se usvajanje očekuje ubrzo predviđa vraćanje afirmativne akcije u sistem visokog obrazovanja“, rekla je Bjelić.

Predsjednik Upravnog odbora Romskog savjeta, Senad Sejdović, podsjetio je da je 2013. godine na redu u Skupštini bilo pitanje izmjena i dopuna Zakona o izboru odbornika i poslanika i smanjenje cenzusa sa 0,7 odsto na 0,35 odsto, što je, kako je istakao, krucijalno za političku participaciju Roma.

„Tada niko nije digao ruku za taj zakon. Ova zajednica može stići do svojih prava na puno lakši način i to je cilj i svrha ovih izmjena zakona“, naveo je Sejdović.

Rekao je da su do 2019. uspjeli da uspostave dijalog o tom pitanju, a da nakon toga nisu imali pozitivan odgovor novoformiranih Vlada.

„Skupština Crne Gore i resorno Ministarstvo nam od tada obijaju pozive za prijem. Institucija koja se predstavlja kao krovna za jednu populaciju nema pristupa da u dijalogu nađe sistemska rješenja“, kazao je Sejdović.

Poručio je da je potrebno naći sistemska rješenja i uspostaviti dijalog sa institucijama.

„Raditi neplanski i ad hok sa projektima, to dovodi do malog progresa, ali kada bismo mogli svi da sklopimo zajedničku priču, to bi bilo savršeno. Potrebna je interakcija između civilnog društva i institucija“, istakao je Sejdović.

Predstavnik NVO Koračajte sa nama – Phiren amenca, Andrija Đukanović, ponovio je da su Romi jedina nacionalna zajednica koja nema svoje predstavnike u najvišem zakonodavnom domu u Crnoj Gori.

„Naša organizacija je prošle godine obnovila inicijativu za smanjenje cenzusa za RE zajednicu prema Skupštini Crne Gore i očekivali smo da će promjena vlasti i političke strukture uticati na to da se ovo pitanje pozitivno riješi. Za sada nemamo nikakve povratne informacije šta se dešava sa našom incijativom“, rekao je Đukanović.

Dodao je da je NVO Koračajte sa nama – Phiren amenca uputila inicijativu prema Ustavnom sudu Crne Gore za ocjenu ustavnosti Zakona o izboru odbornika i poslanika „koji nekim nacionalnim zajednicama koje su brojčano manje od romske zajednice daju prava da imaju svoje predstavnike i snižen izborni cenzus, a za Rome to nije omogućeno“.

Đukanović je ukazao da gotovo nijedna partija nema detaljnije razrađen plan za romsku populaciju u Crnoj Gori i proces njihove integracije.

Preporučeno

KO SU OSUMNJIČENI ZA UBISTVO U BARU: Ivanovići već godinama poznati policiji – bili akteri više obračuna, 2002. godine preživjeli sačekušu

U pucnjavi u Baru UBIJEN muškarac, osumnjičene dvije osobe

DRAMA U ULCINJU: Žena autom PREGAZILA PSA nakon što je njen ljubimac napadnut, POKUŠALA DA POBJEGNE iz države

TIVĆANIN STRADAO kod Brajića: POLICIJA SUMNJA NA SAMOUBISTVO

QAIR MONTENEGRO dobio građevinsku dozvolu za solarnu elektranu Rudine – investicija sa baterijskim sistemom vrijedna više od 50 miliona eura

UZNEMIRUJUĆI VIDEO: Državljanka Sjeverne Makedonije AUTOMOBILOM NAMJERNO PREGAZILA DVA PSA u Ulcinju

„Na listama političkih partija nema predstavnika romske nacionalne zajednice ili su oni na posljednjim mjestima na listama. Ohrabruje nas činjenica da je formirana prva romska partija u Crnoj Gori – Demokratska partija Roma i da je učestvovala na poslednjim lokalnim izborima u Podgorici. To je pozitivna činjenica i ova politička partija bi mogla da odigra značajnu ulogu u unaprjeđenju političke participacije Roma“, zaključio je Đukanović.