Video
Vlada Crne Gore saopštila je danas da je Sud u Strazburu odbio zahtjev beogradskih advokata za zabranu sprovođenja Zakona o slobodi vjeroispovijesti.
Evropski sud za ljudska prava, kakosu naveli iz Vlade, odbio je zahtjev Advokatske kancelarije Radić iz Beograda da se Crnoj Gori zabrani sprovođenje Zakona o slobodi vjeroispovijesti do donošenja odluke Ustavnog suda o ustavnosti Zakona ili do zaključenja temeljnog ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom.
Evropski sud u Strazburu odbio zahtjev Advokatske kancelarije Radić iz Beograda da se Crnoj Gori zabrani sprovođenje Zakona o slobodi vjeroispovijesti do donošenja odluke Ustavnog suda o ustavnosti Zakona ili do zaključenja temeljnog ugovora sa SPC. (1/2) https://t.co/4vfz3ijOyJ pic.twitter.com/Rk2yL3Lql8
— Vlada Crne Gore (@VladaCG) February 2, 2020
“Advokatska kancelarija Radić iz Beograda podnijela je 27. i 30. januara 2020. godine inicijative Evropskom sudu za izdavanje privremene mjere kojom bi se državnim organima Crne Gore zabranilo sprovođenje Zakona o slobodi vjeroispovijesti, do donošenja odluke Ustavnog suda Crne Gore po podnijetim inicijativama za ocjenu ustavnosti i zakonitosti ili do zaključenja temeljnog ugovora između SPC i države Crne Gore. Sud u Strazburu je odbio ovakav zahtjev, o čemu je zvanično obaviještena Kancelarija zastupnika Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava”, stoji u saopštenju Vlade.
(2/2) Odluka Suda u Strazburu predstavlja još jedan dokaz da su primjedbe koje se iznose na račun Zakona o slobodi vjeroispovijesti isključivo političke i ideološke prirode i nemaju utemeljanja ni u domaćem ni u međunarodnom pravu.
— Vlada Crne Gore (@VladaCG) February 2, 2020
Iz Izvršne vlasti su podsjetili da je 2012. godine Crna Gora dobila spor pred Evropskim sudom za ljudska prava po tužbi eparhije Budimljansko-nikšićke SPC, koja je zahtijevala restituciju crkvene imovine u Crnoj Gori.
Preporučeno
“Sud u Strazburu je tada obacio tužbu SPC, kojoj se pridružila u svojstvu umješača i Republika Srbija, kao očigledno neosnovanu i neprihvatljivu, utvrdivši da podnosioci tužbe nijesu imali „postojeću imovinu“ niti „legitimno očekivanje“ za povraćaj imovine čiju su restituciju zahtijevali.Najnovija odluka Suda u Strazburu predstavlja još jedan dokaz da su primjedbe koje se iznose na račun Zakona o slobodi vjeroispovijesti isključivo političke i ideološke prirode i da nemaju utemeljanja ni u domaćem ni u međunarodnom pravu”, poručeno je iz Vlade.
