Podaci o broju napada na novinare, kaže Šuković, govore sami za sebe, “jer sloboda ne umije da pjeva kao što predstavljaju oni koji smatraju da su je donijeli”.
“Statistika je užasna i bilo bi fenomalno da je to jedini, pa čak i najveći problem crnogorskog novinarstva. To je problem jedne vrste koji je, ja vjerujem, lakše riješiti, nego oni problemi druge vrste koji dovode u istu ravan po težini i koji ukupno stvaraju jako lošu sliku o crnogorskom novinarstvu. To je generalno loš kvalitet novinarstva, iako je grehota u ovom poslu bilo šta generalizovati, jer i te kako postoje izuzeci od te generalne ocjene. Taj loš kvalitet novinarstva opet je rezultat nekih drugih problema, od ekonomske situacije do vlasničke strukture, ambijenta i nečega što je strašno važno a to je nezrelo javno mnijenje”, rekao je Šuković za TVE.Napadi i reakcije
Podsjećajući na napad na novinare u Gornjem Zaostru, tokom postavljanja spomenika četničkom komandantu i ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, Šuković je kazao da sama lakoća napada pokazuje uvjerenje napadača da im takvo ponašanje neće donijeti posljedice.
“Ne vjerujem ja u njihovo junaštvo, pogotovo ne na junaštvo 100 na 1, to rade samo bijednici i kukavice. Ti se usuđuju da napadnu kad vjeruju da ne rizikuju, oni intuitivno šestim, ili ne znam kojim čulom, osjećaju da u onom ambijentu okupljeni povodom kojim su se okupili mogu sebi da priušte i to da nekoga ko im nije simpatičan, koga prepoznaju kao možda nekoga iz neke medijske kuće koja piše i obavještava mimo njihove volje, ne dijeli njihove vrijednosti, da ga maltretiraju, da ga vrijeđaju, da ga fizički ugroze. Inertnost države ohrabruje takve”, istakao je Šuković.
On smatra da je, s druge strane, proaktivnost države u pojedinim slučajevima zapravo izraz neprijateljstva prema malom broju medija koji su, kako kaže, ostali lojalni novinarskoj profesiji i državi Crnoj Gori.
“Ne želim da kažem da su to medijske kuće koje njeguju patriotsko novinarstvo kojem se izruguju posljednjih godina, pa i decenija oni koji misle da riječ patriotizam zapravo i spada u red uvreda, psovki i o njima to najviše govori. Govorim o medijskim kućama koje su ostale vjerne novinarskim postulatima i koje interes svoje države i ovoga društva, a pogotovu jednog naroda koji je posljednjih šest godina očigledno na različite načine ugrožen, pokušavaju da štite i istinitom i tačnom informacijom u svojim glasilima”, naglasio je Šuković.
Prema njegovim riječima, zakonski okvir koji reguliše napade na novinare je jasan, ali se ne primjenjuje zbog nedostatka političke volje.
“Ako se zakon ne sprovodi, znači da za to nema političke volje, a mnogo se ažurnije sprovode zakoni prema onima sa kojima nadležni dijele iste vrijednosti”, rekao je Šuković.
Kao primjer naveo je postupanje policije tokom protesta u Botunu, ocjenjujući da je reakcija bila suzdržana i profesionalna, onako kako bi, prema njegovim riječima, policija uvijek trebalo da postupa.
“Samo bolestan čovjek bi bio tužan zbog toga što nije bilo primjene sile, što zaista tamo nije bilo krvi i krvavih ruku kao što se potpuno prenaglašeno definiše to što se tamo desilo. Prisjetimo se kako je ta ista policija reagovala na Belvederu, kako je reagovala u Nikšiću, kako je reagovala ispred Vile Gorica prije nekoliko mjeseci. To je ta selektivnost i ona je toliko očigledna, do te mjere je sramotna da možete komotno da je proširite i na slučaj napada na novinare i prljavu igru odnosa prema medijima”, rekao je Šuković.
Posebno je kritikovao način na koji je, kako tvrdi, Specijalno državno tužilaštvo pokušalo da diskredituje više medijskih kuća.
“Način na koji je Specijalno tužilaštvo pokušalo da diskredituje nekoliko medijskih kuća, uključujući i Antenu M, prvi je takav slučaj institucionalnog obračuna na jedan podmukao, a možda je to uvertira za svirep način sa njima nepoćudnim medijima”, naveo je Šuković.
Govoreći o međunarodnoj podršci, Šuković je kazao da ona uglavnom ostaje na verbalnom i principijelnom nivou.
“U slučaju prljave igre tužilaštva protiv grupe medija koje kritikuju i rad tužilaštva i aktuelne vlasti reakcija gospodina Johana Satlera i ambasade Evropske komisije u Podgorici je bila korektna i ja vjerujem da je imala nekog efekta, ali je daleko od toga što oni mogu i što bi morali”, istakao je on.
“Napadi na novinarke posljedica promjene sistema vrijednost”
Na regionalnoj konferenciji održanoj krajem prošle godine u Beogradu usvojena je Deklaracija o poboljšanju bezbjednosti novinarki na Zapadnom Balkanu, a Šuković je ukazao na značaj podrške matičnih medijskih kuća.
Smatra da su napadi na novinarke posljedica promjene sistema vrijednosti i gubitka tradicionalnog morala u regionu.
“Muškarac koji je fizički u stanju da napadne ženu mislim da ne zaslužuje da ga drže upisanog u mušku vrstu, pa čak i ljudsku vrstu. Grdno je napadnuti i drugoga muškarca, pogotovo ako je slabiji od vas, ali fizički ugroziti ženu je odvratno i ogavno”, poručio je Šuković.
On je podsjetio i na istorijski uticaj Beograda na crnogorsko novinarstvo, navodeći primjer lista Glas Crnogorca.
“Počelo je od toga što je od 17 ljudi, njih 14 iz Srbije uređivalo Glas Crnogorca, pa do toga što danas imamo ogromnu većinu, pogotovo elektronskih glasila, u rukama raznih vlasnika iz Srbije i to je jedan dodatni kanal koji omogućava da se ti maniri i taj model novinarstva, pa onda i te vrijednosne komponente transferišu u Crnu Goru”, naglasio je on.
DNP manipuliše Botunjanima
Osvrćući se na aktuelna politička dešavanja i proteste u Botunu, Šuković je kazao da razumije strah mještana, iako smatra da je izgradnja kolektora u interesu zaštite životne sredine i zdravlja ljudi.
Preporučeno
“Mogu reći da razumijem i to njihovo potpadanje pod uticaj raznih manipulacija, ispiranja mozga prepadanjem, davanjem analiza i podataka sa nekih adresa koje su slične. To je jedna dimenzija priče. Međutim, način na koji je Demokratska narodna partija upakovala te zahtjeve i uz priču o Botunu, odnosno prije nje, ubacila tri identitetska, čisto politička zahtjeva, pokazuje otvorenu namjeru da ona tim ljudima manipuliše”, zaključio je Šuković.
Video