Ona je kolumnom “Prosvjetna omerta”, na portalu Antena M, među prvima reagovala na seksualno uznemiravanje koje je proživjela bivša učenica podgoričke Gimnazije. U programu Televizije E objasnila je da je omerta u italijanskoj mafiji zakon ćutanja. Kako kaže, jezivo ćutanje prosvjetne zajednice podsjetilo je na mafijaški zavjet ćutanja.

“Druga stvar koja je meni bila podstrek za pisanje kolumne, je bila zapravo reakcija jedne hrabre mlade žene, koja je izašla, istupila, vrlo svjesna da će njena priča izazvati reakcije, i da će te reakcije, vrlo je moguće, a vidimo da je to i tačno, da će te reakcije biti često negativne po nju. Nekako mi je bilo zanimljivo da iz takve jedne prosvjetne zajednice nema niko ko reaguje, a vidi, i čita sve ono što smo čitali u tekstu koji je objavio CIN, gdje vidimo da taj ponor, taj mrak u prosvjetnoj zajednici”, rekla je Šušanj.

Vučurović upitna i kao prosvjetni radnik, ne samo kao direktor 

Nastup profesorice i direktorice podgoričke Gimnazije je, smatra ona, bio besprizoran čin. Svi su, dodaje ona, mogli da vide kako je direktorica Gimnazije nastupila izrazito bahato prema novinarima.

“Ona je novinare ugostila, a oni su tu bili da rade svoj posao. Ona je bila vrlo, vrlo drska, vrlo bahata. I ona i njene kolege koje su joj pružale podršku, ona je iznosila spinove, ona je davala lažne informacije, ona radila sve ono što radi jedan političar, a što nipošto ne bi smio da radi jedan profesor. Zbog toga ona meni, kao profesorici fakulteta, nije samo upitna kao direktorica škole, ona je meni izrazito upitna kao prosvjetni radnik, kao profesorica uopšte, kao pedagog”, kazala je Šušanj.

Podsjetila je da je Vučurević odgovarala na pitanje novinara kako se moglo dozvoliti da profesor za kojeg uprava zna da je pokazao znake predatorskog ponašanja, i seksualno devijantnog ponašanja, vodi učenike i učenice vodi na Sajam knjiga.

“Ona odgovara da to nije bilo u organizaciji škole, već da je škola podržala, a da je apsolutna odgovornost profesora. Ako je taj čovjek zaposlen u toj instituciji, i ako su đaci učenici te institucije, onda se ne može ni na koji način, prosto ne smije se dozvoliti da se odgovornost prebacuje na roditelja, odgovornost je isključivo škole, jer škola drži tog profesora, i škola daje podršku tom profesoru. Samim tim ne možemo roditelje kriviti što su dozvolili da njihova djeca idu u ,,elitnu” podgoričku školu, jer oni su mislili da je škola tu da zaštiti učenike, a ne da dozvoljava da štiti nastavni kadar, koji pokazuje devijantno ponašanje”, istakla je Šušanj.

Praveći se da ništa ne dešava, smatra Šušanj, direktorica Vučurović se ponašala infantilno, s tim što ako se dijete tako ponaša, dodaje ona, ono je ipak malo i nevino, a ponašanje direktorice nema ni nevine, ni naivne, namjere, već je to, kako kaže, beskrupulozan čin kojim se pokušava zaštiti od odgovornosti koja je jako velika.

Sara je uradila najmudriju stvar koju je mogla, zaštitila sebe i reagovala kad je bila spremna na to 
“Naše društvo je duboko mizogino društvo, koje je sklono da razapne žrtvu. Postavljati pitanje zašto je osoba koja je tek završila školu od svoga profesora, za kojega tvrdi da ga je jako voljela i cijenila, od prvoga časa, kad ga je upoznala, kad im je on došao na mjesto profesora, postavljati jednu takvu osobu na stub srama, i raspravljati zašto je čekala, ako znamo da  ona kući ima roditelje, da želi njih da zaštiti, da ona ima odgovornost prema sebi. Ona je promijenila sredinu, ona upoznaje nove ljude, ona kreće na fakultet. Toliko toga je bilo na njenim leđima u tome trenu, i ona je uradila najmudriju stvar koju je jedna osoba mogla uraditi, da sačuva te poruke i da reaguje kad smatra da je spremna na to”, navela je Šušanj.

Podsjeća I da je Sara imala jako humanu ideju da zaštiti sve učenice koje bi se mogle naći u njenoj poziciji, nezavisno od toga je li u pitanju Radoman Čečović, ili bilo koji drugi profesor koji bi se mogao naći u njegovoj poziciji.

“Njeh čin je bio toliko proaktivan, njen čin je išao ka tome “ja želim da uradim nešto dobro za ovo društvo, okej meni se to desilo, ‘ ajde da spriječimo da se to desi nekom drugom”. Čin profesora, u školi, svih koji su danas bili na press konferenciji, davali podršku ovakvom nastupu direktorice, upravo ide suprotno, mi smo tu, mi smo elitna škola, mi smo samim ti elitini profesori, ne možete vi, nemate vi prava, vi ste tu da ćutite i da slušate. Sasvim suprotno od onoga što bi prosvjeta morala biti u bilo kom razvijenom društvu”, naglasila je Šušanj.

Centar za istraživačko novinarstvo je objavio tekst u kome navodi da je više od polovine ispitanih učenica srednje škole kazale da su doživjele neki oblik seksualnog uznemiravanja.

Sagovornica Televizije E kaže da je kroz školovanje i sama doživljavala slične situacije i misli da je ta pojava, kako kaže, sramotno česta.

“Ako znaju novinari, ako znaju nevladine organizacije, očito je da se to zna, i znači znaju pripadnici prosvjetne zajednice, i oni ništa ne rade da to spriječe, a samim tim šalju poruku budućim mladim ženama, djevojčicama, šalju poruku da je to okej, da to tako treba, da se navikavaju, da će tako biti”, rekla je Šušanj.

Osobe sklone groomingu se predstavljaju prijateljski i dobronamjerno 

Grooming je termin koji, kako objašnjava, podrazumijeva da osoba koja je sklona devijantnom ponašanju ima određeni šablon, ponašanja prema žrtvi, pristupa prijateljski, i kako kaže, sa podrškom.

Preporučeno

MJESEČNI HOROSKOP ZA SEPTEMBAR 2026: Koga očekuju nove prilike, a koga veliki finansijski uspjeh?

ALABBAR: Najveća investicija nije projekat koji gradite, već ime koje ostavljate

NOVA RUNDA PREGOVORA VLADE I SINDIKATA ZAKAZANA ZA 27. AVGUST: Veće plate ili generalni štrajk

PRIČE O DVOJNOM DRŽAVLJANSTVU SPAJIĆA OTVORILE NOVA PITANJA: Koliko je srpskih rezervista u crnogorskim foteljama?

ISTRAGA PROTIV BRAĆE IVANOVIĆ: Vještačenja u toku, svjedoci daju iskaz

VOJINOVIĆ: Članstvo u EU nosi duboke promjene za privredu

“Uglavnom se radi o odnosu punoljetne i maloljetne osobe, ali ne mora biti maloljetna osoba, mogu biti dvije punoljetne osobe. On se predstavlja kao blizak prijatelj, do momenta kad dođe u poziciju da može sa prijateljstva preći na ono što mu je sve vrijeme primarni cilj, a to je uglavnom seksualno zlostavljanje. Činjenica je  da se te osobe, koje su sklone groomingu, predstavljaju kao prijateljski i mogu doći do porodice te svoje planirane žrtve, i porodici se predstaviti kao dobronamjerni, prijateljski nastrojeni, čovjek, bilo da je profesor, bilo da je komšija, ne mora uopšte biti profesor učenik odnos, i zbog toga, ta činjenica da ga je porodica upoznala kao dobronamjernog, onemogućava kasnije da se žrtvi zaista to desilo, jer taj čovjek ne bi, mi ga znamo, on ne bi nikad, ti si nešto umislila, najvjerovatnije. To su, uglavnom, šabloni ponašanja, i taj gtuming je ovdje najproblematičniji bio, kad je škola u pitanju” – zaključila je Šušanj.