Video
Grad Pariz je vlasnik 96 vjerskih objekata – 85 crkava, devet protestantskih hramova i dvije sinagoge, piše Pobjeda.
Preporučeno
Uporedna analiza odnosa države i vjerskih zajednica u evropskim državama pokazuje da je Prijedlog zakona o slobodi vjeroispovijesti, kojim se reguliše i status i pitanje imovine nad vjerskim objektima u Crnoj Gori, baziran na iskustvima i standardima kakvi postoje u Evropi.
Francuska, jedna od država osnivača EU, regulisala je odnose države i crkve, kao i status vjerskih objekata, usvajanjem dva bitna akta – Zakona o razdvajanju crkve i države iz 1905. i Zakonom o vršenju vjerske službe iz 1907. godine.
Nije poznato da li su crnogorski zakonopisci imali na umu francuski primjer, ali je zanimljivo da su i Francuzi odredili vremensku odrednicu, neku vrstu vododjelnice za određivanje titulara svojine nad vjerskim objektima.
Dva pomenuta zakona u Francuskoj definišu da su vjerska zdanja sagrađena prije 1905. godine – vlasništvo države, koja ih stavlja na raspolaganje predstavnicima vjerskih zajednica radi obavljanja vjerskih službi.
U Francuskoj postoji oko 40.000 parohijskih crkava sagrađenih prije 1905. godine i sve su vlasništvo opština. One izgrađene nakon 1905. su u potpunosti u vlasništvu onih koji su ih sagradili – biskupija, eparhija ili vjerskih udruženja.
Sve katedrale koje su sagrađene prije Francuske revolucije – njih 87 od 154 – vlasništvo su države, a preostalih 67 većinom su u vlasništvu lokalnih uprava.
Glavni grad Pariz je vlasnik 96 vjerskih objekata: 85 crkava, devet protestantskih hramova i dvije sinagoge. Njih 68 ima status zaštićenih istorijskih spomenika.
Nijedna vjerska zajednica nije dovodila u pitanje državno ili lokalno vlasništvo nad vjerskim objektom u Francuskoj, niti su tražene izmjene zakonskih rješenja iako su na snazi duže od 110 godina.
