“Tražili su mi dodatno novac zbog krzna, navodno da bi prošlo carinu. Poručila sam negdje iz Srbije, zapravo ni ne znam odakle”, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Jakne nikada nijesu stigle. Stranica je ubrzo ugašena, a Milena ostala bez novca.

Slučaj je prijavila Tužilaštvu, ali bez rezultata.

“Nisu ništa uspjeli da urade, niti su mi pomogli”, kaže ona.

Slično iskustvo ima i Maja iz Kotora.

Povezani članci

Politika

Poslanici će se sjutra izjasniti o usvajanju Prostornog plana

Svijet

Američke sankcije za Zapadni Balkan: Ko je na listama i kakve su posljedice

Društvo

DFC analiza: Kampanje uticaja – Pokušaji oblikovanja unutrašnje i spoljne politike Crne Gore

“Naručili smo dvije izuzetno kvalitetne bušilice. Cijena je bila visoka ali četiri puta niža nego što se kod nas može naći. Uplatili smo novac, a one nikada nisu stigle. Ta stranica više ne postoji”, ispričala je za RSE.

Milena i Maja samo su neke od brojnih koji su ove godine bili žrtve internet prevara.

Prema podacima crnogorske policije dostavljenim Centru za demokratsku tranziciju (CDT), građani su ove godine izgubili oko 300 hiljada eura, najčešće zbog samo jednog pogrešnog klika.

Iz policije upozoravaju da je broj prijavljenih prevara u porastu, a metode onih koji varaju su sve raznovrsnije a samim tim teže za otkriti.

Kažu da prevaranti najčešće počinju kontakt sa žrtvama preko društvenih mreža, prvenstveno Instagrama i Fejsbuka, preko lažnih stranica koje promovišu investicije ili proizvode po nerealno niskim cijenama.

Kako ljudi nasijedaju?

Stručnjak za informacionu bezbjednost Marko Lakić smatra da je broj žrtava znatno veći, jer mnogi ne prijave prevaru.

“Najčešće su to phishing ili druge internet prevare. Razlog je slaba informatička pismenost i želja za brzom zaradom ili dobrim investicijama koje nude nepoznati ljudi”, objašnjava za RSE.

Prevara obično počinje primamljivom ponudom.

“Jedan od čestih modela je kada vam nude veliku pozajmicu uz minimalnu kamatu – 100.000 eura ili čak milion. Traže podatke o kreditnoj kartici, računu, broj telefona. Onog trenutka kada im to pošaljete, oni ih iskoriste i skinu sve sa vašeg računa”.

Zatim su tu, dodaje, i lažni sajtovi za online kupovinu.

“Ponekad naručeni proizvod zaista stigne, ali je već tokom kupovine ukraden broj kartice, pa se podaci kasnije koriste za druge transakcije. Treća česta prevara su lažne investicije u fondove, nekretnine ili brokerske kuće”.

Sve se, smatra on, svodi na isto – “ljudi očekuju laku i brzu zaradu”.

Za Milenin slučaj kaže da je gotovo nerješiv.

“Teško je utvrditi odakle je stranica. Vrlo vjerovatno nije iz Srbije. Često koriste tekstove prevođene vještačkom inteligencijom, pa se po načinu pisanja lako može primjetiti prevara”.

Profil žrtve uglavnom ima zajedničke karakteristike.

“To su ljudi srednjeg doba, manje informatički pismeni, ali aktivni korisnici digitalnih usluga”.

Ipak, dodaje, prevaranti ne biraju mete.

“Šalju poruke svima, masovno. E-mailovi u kojima traže promjenu lozinke ili nude finansijsku pomoć stižu svakome, a mnogi se uloguju na lažne stranice misleći da su legitimne”.

Primjer phishing prevare porukom sa sumnjivog broja korisnicima NLB banke. Kliktanjem na ponuđeni link korisnik je u riziku da mu budu ukradeni podaci.

Iz Uprave policije potvrđuju ove navode od toga da prevaranti koriste socijalni inženjering, lažne web stranice i manipulaciju kako bi izveli krađu podataka ili novca.

Navode i da prevaranti pokušavaju korisnike usmjeriti na platforme za trgovinu kriptovalutama ili na lažne stranicama za rezervaciju smještaja.

“Nakon unosa podataka, posebno podataka sa platnih kartica, izvršioci ih zloupotrebljavaju i prave štetu korisnicima”, navodi se u odgovoru Uprave policije.

Kako se zaštititi?

Nakon što građanin prijavi prevaru, policija i tužilaštvo pokušavaju da identifikuju počinioce. Ali u praksi, put do rješenja je dug.

“Informacione tehnologije omogućavaju lako prikrivanje tragova. Istrage često zahtijevaju međunarodnu saradnju i uključivanje stranih kompanija, što produžava proces”, objasnili su iz policije za CDT.

Policija apeluje na oprez pri dijeljenju ličnih i finansijskih podataka.

Građani bi, kažu, trebalo da provjeravaju izvor prije nego što kliknu na link ili ostave podatke, i da budu posebno skeptični prema ponudama koje zvuče previše dobro.

Naglašavaju i važnost edukacije zajedničkih kampanja institucija, NVO sektora i medija, kao i radionica za građane.

“Ovo mora biti kontinuiran proces, jer se tehnologija brzo mijenja”, upozoravaju iz Uprave policije.

Kako prepoznati prevaru?

I CDT je objavio niz preporuka ali i “putokaza”.

Kako navode prevarantske stranice najčešće imaju sljedeće karakteristike: jednostavne, jednodjelne (landing) stranice bez dodatnog sadržaja.

“Svaki klik vodi do stranice za kupovinu, nude stalni popust od 50%, predstavljaju ponudu kao šansu koja se ne propušta”, navela je Jelena Jovanović iz ove nevadine organizacije.

Tekst je, kaže, pun jezičkih grešaka ili djeluje kao loš prevod, a uvijek obećavaju nerealne uštede ili zarade.

Dodaje i da se treba paziti previše unosnih ponuda, hitnih upozorenja i poziva za hitnu podršku, dipfejkova odnosno previše ispeglanih poznatih ličnosti, zahtjeva za plaćanje putem poklon kartica, kriptovaluta ili bankovnih transfera.

“A, najbolji savjet koji iko može dobiti vjerovatno je: ako ste ikada u nedoumici, nemojte klikati, nemojte zvati i nemojte odgovarati”.