Video
To je ocijenjeno na nacionalnom konsultativnom sastanku koji je održan u organizaciji Ministarstva zdravlja, a uz uz podršku Svjetske zdravstvene organizacije (SZO).
Iz SZO saopšteno je da su na sastanku učestvovali predstavnicu zdravstvenih ustanova, pružaoca zdravstvenih usluga, ali i drugih sektora kako bi se sagledao optimalni pristup za unaprijeđivanje zdravlja i prevazilaženje sistemskih izazova u funkcionisanju zdravstvenog sistema u Crnoj Gori.
“Svi su složili o potrebi kontinuiranog osnaživanja javnog sistema zdravstva, koji će u središtu svoje misije imati prevashodno zdravlje i potrebe građana, ali donositi i benefite zdravstvenim radnicima i cjelokupnom društvu, i biti važan generator inkluzivnog i održivog razvoja Crne Gore”, kaže se u saopštenju.
Ocjenjuje se da je stvaranje uslova za jednaku dostupnost kvalitetnoj zdravstvenoj zaštiti i motivaciju zdravstvenih profesionalaca da unutar državnih zdravstvenih ustanova brinu o zdravlju svojih sugrađana i čuvaju njihove živote, strateški prioritet koji nema alternativu.
Na sastanku je podržan predloženi strateški pristup za unaprijeđenje zdravlja koji podrazumijeva integrisani pristup zdravstvenoj zaštiti utemeljenoj na snažnoj primarnoj zdravstvenoj zaštiti sa fokusom na jačanju humanih resusrsa, održivi model finansiranja i korišćenje potencijala koje nude digitalne platforme.
“Unaprijeđenje učinkovitosti zdravstvenog sistema kroz bolje upravljanje zdravstvenim ustanovama i ukupnim resursima, nema alternativu”, ocijenjeno je na sastanku.
Učesnici sastanka su se usaglasili da je neophodno ulagati u kapacitete za prevenciju i odgovor na buduće zdravstvene krize.
“Imajući na umu da nivo zdravlja opredjeljuju socijalne, ekonomske i ekološke determinantne, predstavnici zdravstvenih ustanova i drugih sektora, složili su se da je neophodno inisistirati na multisektorskoj saradnji i pristupu “jedinstveno zdravlje”, navodi se u saopštenju.
Državna sekretarka u Ministarstvu zdravlja Slađana Ćorić istakla je da je reforma zdravstvenog sistema proces koji mora imati kontinuitet u skladu sa izazovima koje donosi savremeni trendovi.
“Ministarstvo zdravlja je riješeno da sa posebnom pažnjom jača kapacitete zdravstvenog sistema na svim nivoima, sa akcentom na primarni što smo i targetirali novim Zakonom o zdravstvenoj zaštiti”, kazala je Ćorić.
Ona je ocijenila da će tako u domovima zdravlja biti dostupne usluge oftalmologije, kardiologije, neurologije, fizikalne medicine, dermatovenerologije, kao i palijativne njege.
Ćorić je dodala da će u skladu sa reformom biti formirana dva regionalna centra u Beranama koji će upotpuniti pružanje zdravstvenih usluga za sjevernu regiju i Kotoru za.
Šefica SZO Kancelarije u Crnoj Gori Mina Brajović podsjetila je da pojedini vitalni indikatori ukazuju da se u Crnoj Gori živi duže, ali da je pitanje da li smo zdravlje i kvalitet dodali godinama zivota.
Brajović je dodala da Crna Gora značajno zaostaje i u pogledu realizacije svojih obaveza u ostvarivanju ciljeva održivog razvoja koji se odnose na hronične nezarazne bolesti i sa njima povezani prijevremeni mortalitet, kao i ostvarivanje univerzalne zdravstvene zaštite.
“Bez snažnog zdravstvenog sistema, u “likvidnom drustvu” sa visokim stepenom neizvjesnosti i nesigurnosti sve buduće krize biće intezivnije i dublje sa posljedicama za koje će trebati godine da se saniraju”, rekla je Brajović.
Direktor Instituta za javno zdravlje Igor Galić naglasio je da su nezarazne bolesti vodeći uzroci obolijevanja, invaliditeta i prijevremenog umiranja uzrokujući 80 odsto svih smrti.
On je dodao da su nepravilna ishrana, konzumacija duvana i alkohola, visoka potrošnja antimikrobnih sredstava i loš kvalitet vazduha u centralnom i sjevernom regionu zemlje glavne prijetnje javnom zdravlju u Crnoj Gori.
Galić je rekao da je COVID-19 pandemija rasvijetlila je niz ozbiljnih nedostataka u crnogorskom zdravstvenom sistemu, jasno ukazujući na potrebu jačanja javnog zdravlja i primarne zdravstvene zaštite
Direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Vuk Kadić posebno je naglasio potrebu većeg ulaganja u zdravstvo.
On je dodao je da će u saradnji sa ministarstvima finansija i zdravlja, Fond zdravstva insistirati na plaćanju koje promoviše kvalitet i veću transparentnost.
Direktorica Kliničkog centra Crne Gore Ljiljana Radulovic, navela je da je postizanje jednog od najpriporitetnijih ciljeva ujednačenosti kvaliteta pružanja zdravstvene usluge decentralizacija usluga.
“Strikna podjela usluga koje treba da budu pružene na primarnom, sekundarnom i tercijalnom nivou uz plaćanje ljekara po kvalitetno pruženoj usluzi poštujući složenost medicinskog postupka, može biti dopunski motiv kako ustanovama, tako i pojedincima u okviru lanca ustanova”, kazala je Radulović.
Preporučeno
Predsjednica Ljekarske komore Crne Gore Žanka Cerović, smatra da se javni zdravstveni sistem može jačati između ostalog i uključivanjem privatnog sektora odnosno sklapanjem privatno javnog partnerstva i slobodom ljekara da rade u jednom ili drugom sektoru što će biti značajan benefit za pacijenta.
