Timovi Doma zdravlja Podgorica početni strah nadvladi željom da svakodnevno budu korisni zajednici

To je, u izjavi za PR Centar, kazao direktor Doma zdravlja Podgorica, Nebojša Kavarić, navodeći da svi domovi zdravlja u Crnoj Gori funkcionišu kao jedinstven sistem primarne zdravstvene zaštite.

„Mi sa građanima, decenijama, njegujemo dobru komunikaciju, tako da nije bio nikakav problem da se sa njima dogovorimo da poštuju našu preporuku, da sve savjete i konsultacije, koje mogu, završe preko telefona, tako da time smanjimo nepotrebni dolazak i izloženost i pacijenata svemu što se može dogoditi unutar same institucije“, objasnio je Kavarić.

Iako su svi fokusirani na trenutnu epidemiju život, kako je rekao, teče dalje.

„Za posljednjih mjesec u Dom zdravlja je na pregled došlo nešto manje od 50 hiljada ljudi. Oni su redovno dolazili za terapiju i preglede drugih stanja i oboljenje. Kod odrasalih je to bilo nešto preko 47-48 hiljada. Oko pet hiljada djece je došlo u ovih mjesec, a na ginekologiju negdje oko tri hiljade osoba“, naveo je Kavarić.

On je dodao da se, za isto vrijeme, u redovnim uslovima, prosječno, u Domu zdravlja pregleda oko 150 hiljada ljudi.

A brojeve telefona Doma zdravlja Podgorica, građani su u proteklom periodu okrenuli skoro 40 hiljada puta.

„To je kada su u pitanju odrasli. Kada su u pitanju djeca, bilo je negdje oko hiljadu, hiljadu i po konsultacija i kada je ginekologija u pitanju bilo je nešto manje od dvije hiljade poziva na telefone Doma zdravlja. Svugdje je uredno data informacija, konsultacija“, kazao je Kavarić.

Odluka Nacionalnog koordinacionog tijela kojom je naloženo da se otvore dva kovid centra u Domu zdravlja je, kako smatra, od presudnog značaja za komfor pacijenata suspektnih na COVID-19, kao i osoblja.

„Kovid centar za odrasle je u Tološima, a na Zlatici za djecu. Imali smo i sjajnu saradnju sa epidemiolozima. Imali smo jednu formulu koja je primjenjiva u ovakvim okolnostima. Odluka o osnivanju ova dva kovid centra se pokazala opravdanom. Ako znamo da je oko 30 inficiranih koronavirusom liječeno u Kliničkom centru, srećom, najveći dio oboljelih, oko 150 njih su liječeni kod kuće od strane timova Doma zdravlja. Svi su oni dobro i zbrinuti su kako treba“, naveo je Kavarić.

Kroz kovid centar za odrasle u proteklom periodu, kako je rekao, prošlo je oko 470 pacijenata.

„Imali smo 150 transporta, preko 200 kućnih i patronažnih posjeta kod osoba koje imaju koronavirus ili su suspektne na COVID-19. Kovid centar za djecu je opservirao oko 150 djece“, rekao je Kavarić.

On je kazao da se nada da će epidemija trajati što kraće „ali mi smo kao ustanova koncipirani za ove okolnosti“.

Dobra saradnja zdravstvenih radnika je, kako je ukazao, veoma bitna, naročito u trenutnoj situaciji.

„Svaki transport je ispraćen od počerka do kraja. Najavljen, propraćen, završen. U velikoj organizaciji, koja je bila neophodna, jako je bitno da i najmanji dio sistema funkcioniše, jer ako ne funkcioniše imate zastoj na svim nivoima. Nadamo se da će nam građani pomoći, tako što će prvo pomoći sebi održavajući do kraja ključne stvari, kako bismo, kada je u pitanju koronavirus, izašli sa što manje posljedica“, rekao je Kavarić.

Kako budu išle najave o novim mjerama, Dom zdravlja će se, kako je rekao, u skladu sa odlukama nadležnih institucijama, vraćati normalnom radu.

„Sada dnevno u Dom zdravlja ulazi nekoliko stotina pacijenata. U redovnom vremenu naš Dom zdravlja dnevno posjećuje od pet do šest hiljada građana. Samo to govori koliko su građani disciplinovani što se tiče odlaska kod ljekara. Naš apel je da, kao što su disciplinovani kada je rječ o dolasku kod ljekara, budu isto tako disciplinovani prilikom primjene mjere koje podrazumijevaju nošenje maski, higijenu ruku i distancu od dva metra. Onda se nadam da će građani imati što više zdravlja, a mi u zdravstvu što manje posla i da ćemo što prije izaći iz ovih specifičnih okolnosti“, poručio je Kavarić.

Izabrani doktor za odrasle, Jelena Markić, pojasnila je da je ambulanta u Tološima formirana za pregled pacijenta koji su suspektni na COVID-19 i da funkcioniše u dvije smjene.

„Prva smjena je od sedam do 14, a druga od 14 do 21 sat. Radi po jedan tim u smjeni, odnosno doktor i medicinska sestra. U bilo kom trenutku, ukoliko bi se pokazala potreba, moguće je angažovati više timova. Za to postoje kako kadrovske, tako i prostorne mogućnosti. Za tim, srećom, za sada nije bilo potrebe“, rekla je Markić za PR Centar.

Osim pregleda onih koji su sumnjivi na infekciju koronavirusom, svakodnevno se, kako je rekla, vrše i telefonske konsultacije.

„Javljaju se često pacijenti, koji imaju blage simptome i sa njima, često, ostajemo samo u telefonskoj komunikaciji. Svakodnevno se čujemo sa njima, evaluiramo njihove simptome, i veoma često se na tome sve završava, jer njima bude bolje nakon nekoliko dana simptomatske terapije“, kazala je Markić.

Oni koji prijave teže tegobe obavezno, kako je kazala, budu pozvani na pregled.

„Veoma su se često javljali i ljudi koji su samo tražili podršku, odnosno razgovor i to su uglavnom stariji, koji su bili izolovani u svojim domovima, zbog hroničnih bolesti i kod kojih se javljala određena doza napetosti, anksioznosti. I njih smo upućivali na određenu liniju Doma zdravlja za psihološku podršku, kako bi razgovarali sa osobljem koje je posebno za to obučeno“, objasnila je Markić.

Ona je navela da su pacijenti koji su mogli da dođu pregledani u Ambulanti u Tološima, a oni koji su bili lošeg opšteg stanja, kao i oni koji imaju rješenje o samoizolaciji gdje spadaju ljudi koji imaju COVID-19, pregledani su u kućnim uslovima.

„Te pregleda je radio tim koji zovemo „tim za tople kućne posjete“. Svugdje su svijetu, pa tako i u Crnoj Gori, pacijenti koji imaju lakšu kliničku sliku liječeni su u kućnim uslovima“, kazala je Markić.

Najveći broj pacijenata koje je pratila, imali su, kako je rekla, blagu do srednje tešku kliničku sliku.

„Simptomi koji su se javljali su bili suv kašalj, povišena tjelesna temperatura, slabost, malaksalost, artralgija, mijalgija, glavobolja, dijareja. Najveći broj njih se, srećom, oporavljao u kućnim uslovima. Međutim, određeni broj pacijenata je na kraju, ipak, morao biti hospitalizovan. To su uglavnom stariji, ljudi sa hroničnim bolestima, kod kojih su se razvijale komplikacije, odnosno najčešće upala pluća“, navela je Markić.

Pacijenti za koje se sumnja da su inficirani koronavirusom u objekat Doma zdravlja u Tološima dolazili su po preporuci izabranog doktora, epidemiologa, a neki su dolazili samoincijativno nakon što bi vidjeli obavještenje u medijima.

Pacijente koji imaju potvrđenu dijagnozu timovi Doma zdravlja su, kako je rekla, obilazili svakodnevno.

„Nekada smo ih čak obilazili i dva puta dnevno, ukoliko bismo vidjeli da im se stanje tokom dana pogoršava. I to je upravo bilo kod onih koji su kasnije primljeni u bolnicu“, pojasnila je Markić.

Timovi iz Doma zdravlja su u svakodnevnoj komunikaciji sa epidemiolozima sa kojima, kako je rekla, imaju jako dobu saradnju.

„Radili smo onako kako oni predlože. Neki pacijenti su odmah išli ispred Instituta za javno zdravlje, gdje se uzorkovanje vršilo u autu, a neki su išli kući, pa bi tim Instituta dolazio da vrši uzorkovanje u kućnim uslovima“, pojasnila je Markić.

Osim pregleda u kućnim uslovima, tim za tople kućne posjete, vršio je nadzor karantina u Podgorici.

„To su dva objekta, objekat Verde i Novi studentski dom. Tokom mog angažmana, u Novom studentskom domu su bili smješteni ljudi koji su pozitivni, ali koji nemaju simptome. To je bilo vid institucionalne izolacije. U objektu Verde su bili smješteni oni koji su doputovali iz inostranstva, koji nisu imali simptome, nisu bili suspektni na COVID-19, ali se pomno pratila svaka promjena zdravstvenog stanja i jednih i drugih, kako bi se na vrijeme reagovalo“, kazala je Markić.

Kazala je da je jako zadovoljna saradnjom sa pacijentima i njihovim porodicama.

„Oni su svaku našu sugestiju, preporuku, savjet prihvatali. I nije bilo panike uopšte, tako da nam je to mnogo olakšalo posao“, ispričala je Markić.

Ona smatra da se kod svih zdravstvenih radnika, posljednjih mjeseci, prepliću ista osjećanja.

„Normalno da u početku postoji strah, jer se susrećemo sa nećim što je nepoznato, neizvjesno, niste sigurni šta vas čeka sjutra, kakva će situacija biti na terenu. Međutim, smatram da je doza straha dobrodošla, jer onda uvijek dajemo najbolje od sebe“, kazala je Markić.

Strah je, kako je dodala, bio nadvladan željom i potrebom da se svakodnevno bude koristan društvu, zajednici, kolektivu, zapravo bio je nadvladan nekom vrstom solidarnosti i ljubavi prema svom pozivu.

„Sve bi to bilo uzalud da nisam bila okružena ljudima koji isto tako misle, isto osjećaju, i koji su bili spremni da u bilo kojem trenutku daju sve od sebe u ovoj borbi. Tako da sam jako ponosna na sve“, poručila je Markić.