Video
U toku je javna rasprava o Nacrtu zakona o državnim nagradama. Sudeći po početnim reakcijama, taj dokument dočekan je s odobravanjem.
Preporučeno
Prihvatljive su i promjene koje su njim precizirane i promjene kao signal da je država riješena da „zavede red“ u jednom polju društvenoga života gdje su najbolji, ali uz njih i najsretniji i naspretniji, uz društveno priznanje za rezultate svog rada, sticali i znatne doživotne materijalne benefite, piše Pobjeda.
Na pitanje što je motivisalo Ministarstvo kulture da preispita dosadašnji koncept dodjeljivanja državnih nagrada, direktorica Direktorijata za kulturnoumjetničko stvaralaštvo Dragica Milić kaže da je pitanje državnih nagrada veoma važan dio kulturne politike.
“Značaj državnih nagrada ogleda se ne samo u tome što se njihovim uspostavljanjem na poseban način valorizuje kulturnoistorijski kontekst i nasljeđe, već one predstavljaju i svojevrsni pokazatelj vrednosnih sudova u umjetnosti i stvaralaštvu, koje afirmiše i za koje se određena zajednica zalaže”, ističe Milić.
Postojećim Zakonom o državnim nagradama, koji datira iz 2007. godine, ustanovljeno je pet nagrada sa ovim statusom. Trinaestojulska odnosi se na sve oblasti rada i stvaralaštva, Njegoševa nagrada je jedina međunarodnog karaktera i tretira južnoslovensku književnost, nagrada ,,Petar Lubarda“ dodjeljuje se za oblast likovne umjetnosti, dok je Miroslavljevo jevanđelje namijenjeno tekućoj domaćoj izdavačkoj produkciji. Peta nagrada – Oktoih je iz oblasti prosvjete.
“Dosadašnje iskustvo u sprovođenju zakona, kada su u pitanju nagrade iz oblasti kulture i umjetnosti, pokazalo je da postojeći koncept ne obezbjeđuje na pravi način ono što treba da bude intencija i misija državnih nagrada. Primjera radi, dodjela Trinaestojulske nagrade pretvorila se u prethodnoj deceniji u nagradu iz oblasti kulture i umjetnosti, zanemarujući u potpunosti sve druge oblasti društvenog djelovanja. Njegoševa nagrada i nagrada ‘Petar Lubarda’ dodjeljuju se autoru za jedno djelo, jednu knjigu ili jednu sliku, nastalo u prethodne dvije ili tri godine, što ne obezbjeđuje adekvatnu valorizaciju ukupnih umjetničkih dostignuća. To je donekle uticalo na značaj državnih nagrada i ulogu koju one imaju u uspostavljanju sistema umjetničkog kvaliteta i vrednovanju stvaralačkih dometa. Istovremeno, vrijednost nagrada iskazana kroz novčanu iznos uveliko prevazilazi takav koncept. Zato smo, u namjeri da i kroz ovaj institut unaprijedimo kvalitet vrednovanja u kulturi, odlučili da pristupimo izradi novog zakona i redefinišemo koncept državnih nagrada na način koji će obezbijediti cjelovitije sagledavanje i vrednovanje stvaralačkih opusa”, rekla je Milić.
