Video
Prema posljednjem NATO izvještaju za 2017. godinu, Crna Gora se sa izdvajanjima od 1,58 odsto BDP-a za odbranu nalazi na 11. mjestu među članicama Alijanse.
Preporučeno
Komentarišući ove podatke, vojni analitičar Aleksandar Radić kaže za Pobjedu da je povećanje izdvajanja za odbranu povećano jer naša zemlja, kao članica NATO-a, svoje troškove usmjerava na modernizaciju.
“Za razliku od dosadašnjeg budžeta koji je bio usmjeren samo na personalne troškove, Crna Gora sada ulazi u proces modernizacije. Prošle godine su uglavnom kupovana sredstva za uspostavljanje sistema veze. Dugoročni plan razvoja sistema odbrane Crne Gore od 2016. do 2025. godine predviđa neke nabavke koje će zaista učiniti ozbiljnim izdatak za odbranu Crne Gore”, rekao je Radić.
On napominje i da je već potpisan ugovor za kupovinu tri helikoptera za 30 miliona dolara, koji se finansira kroz dugoročni kredit koji je obezbijedila kanadska vlada.
“Slijedi i kupovina oklopnih vozila, radara, rješavanje problema kontrole akvatorijuma, patrolnih brodova i čamaca i to će sve biti izdaci koji sami po sebi mogu dovesti do visokog udjela odbrambenih troškova u ukupnom nacionalnom bruto domaćem proizvodu”, objasnio je Radić.
Pojašnjavajući podatke koji se koriste kada se izražava budžet za odbranu, Radić kaže da postoji osnovni budžet, ali i suma koja je odobrena da se koristi od prodaje viškova naoružanja, vojne opreme i prodaje i iznajmljivanja infrastrukture.
“Ta suma je prošle godine bila do 7,5, a ove godine 4,5 miliona eura. Ta suma je zapravo marginalno realizovana. Zbog toga nijesam siguran da li su podaci koje je NATO saopštio potpuno tačni, ali kako bilo stav je i Crne Gore jasan da se u narednim godinama ide na dva odsto izdvajanja jer je to preporučena kvota”, istakao je Radić.
Dodaje da će dva odsto izdvajanja za odbranu na kojima Alijansa insistira, biti referenca i za zemlje koje nijesu članice NATO-a.
