Crna Gora 23. avgusta ima 6.426 aktivnih slučajeva COVID-19. U odnosu na zemlje regiona Crna Gora ima najviše slučajeva infekcije korona virusom na 100.000 stanovnika, dok je na drugom mjestu po četrnaestodnevnoj incidenciji novih slučajeva infekcije na 100.000 stanovnika.

Odgovarajući na pitanje Radija Slobodna Evropa (RSE) da li su zdravstvene vlasti spremne za rast broja zaraženih i koliki rast očekuju ako je sada oko 600 inficiranih na dnevnom nivou, iz Ministarstva zdravlja su saopštili da kontrolišu situaciju:

“U posljednje vrijeme su prošireni bolnički kapaciteti – i smještajni i kiseonički”. Dodaju da najviše oboljelih među mladima od 30 do 39 godina, dok je popunjenost COVID postelja oko 57 odsto.

“Za sada oko 96 odsto oboljelih ne zahtijeva hospitalizaciju. Ali radimo i spremni smo na svaki scenario”.

Član prethodnog medicinskog kriznog štaba za borbu protiv korona virusa doktor Nemanja Radojević za RSE kaže da je trenutna epidemiološka situacija u Crnoj Gori nepovoljna i da je za očekivati da u narednom periodu bude i lošija.

“To je rezultat kompromisa između potrebe za dobrom turističkom sezonom sa finansijskog aspekta naspram kakve takve potrebe da sačuvate zdravlje stanovništva. Dakle, mjere postoje, ali se ne poštuju i nema kontrole. Kao da prećutno postoji neka saglasnost – ajmo sada da zaradimo što više od turizma. Uz sve to, imamo nedovoljan broj vakcinisanih i znatno je manji od onih u zemljama Evropske unije”, kaže Radojević.

U Crnoj Gori je masovna vakcinacija počela 4. maja, a do sada je, prema podacima IJZ, potpuno vakcinisano manje od 28 odsto ukupnog stanovništva.

Ili zdravlje ili ekonomija ?

Dok iz dana u dan raste broj novoinficiranih granice Crne Gore ostaju bezuslovno otvorene za državljane zemalja regiona: Albanije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Kosova, Srbije i Sjeverne Makedonije. Isto važi, prema mjerama Instituta za javno zdravlje (IJZ), i za crnogorske državljane koji dolaze iz tih zemalja od 20. avgusta.

Iz Ministarstva ekonomskog razvoja za RSE kažu da zemlje regiona u ovom trenutku ne predstavljaju značajan rizik po crnogorsko javno zdravlje. Dodaju da Crna Gora nije mogla da bira ili zdravlje ili ekonomiju, već da su se “vlasti morale odlučiti za balans” između to dvoje.

“Trebamo biti svjesni da zdravlja bez ekonomije nema jer kvalitet zdravstvenih usluga itekako zavisi od finansijskog stanja u ekonomiji. Prirodno je da se oporavak ekonomije dešava kroz oporavak turizma, ali vodeći prije svega računa o zdravlju naših građana, kako bismo kao odgovorni domaćini, odgovorno dočekali goste”, kažu iz Ministarstva.

Podsjećaju na krah ljetnje turističke sezone 2020. godine kada je Crna Gora zbog epidemije korona virusa zatvorila granice za državljane Srbije i 11 evropskih država.

“Zbog toga crnogorska ekonomija sebi ne može da dozvoli još jednu godinu na aparatima. Zahvaljujući izuzetnim naporima, možemo biti ponosni da smo uspjeli da, tokom ove sezone ne samo očuvamo turističku supstancu, već je zahvaljujući turizmu, ostvaren i suficit”, navode iz Ministarstva.

Na primorju najveća četrnaestodnevna incidencija

Inače, najveća četrnaestodnevna incidencija novih slučajeva infekcije korona virusom na 100.000 stanovnika registrovana u primorskim gradovima – Ulcinju, Budvi i Tivtu.

Odgovarajući na pitanje RSE da li je rješenje u strožijoj kontroli ulaska u Crnu Goru iz država regiona, doktor Nemanja Radojević kaže da zatvaranje granica nije rješenje:

“Ne mislim da bi zatvaranje granica bilo šta promijenilo. Kada Crna Gora prednjači po broju zaraženih u regionu onda se ostali nas plaše, a ne mi da se plašimo nekog upliva sa strane. Znači, kod nas postoji visoka lokalna transmisija i ove cifre su posljedica onoga što se dešava u Crnoj Gori a ne toliko upliva sa strane. Tako da ne mislim da je zatvaranje granica nešto što je nama potrebno”, kaže Radojević i poziva na jaču kontrolu epidemioloških mjera.

Opozicija optužuje vlast za “crne rekorde”

Iz Komisije za zdravstvo opozicione Demokratske partije socijalista (DPS) su 23.avgusta optužili su aktuelnu ministarku zdravlja Jelenu Borovinić Bojović da je “Crnu Goru dovela do pozicije lidera u zaraženosti korona virusom” i za lažno prikazivanje epidemijske situacije.

“Više je nego očigledno da se u vođenju epidemije isključivo pita politika a ne struka. Zato i bilježimo crne rekorde. Građani uviđaju da brojne izjave najviših državnih zvaničnika nijesu tačne i zato se razvija veliko nepovjerenje u sistem zdravstvene zaštite, ne poštuju se mjere, slabi povjerenje u proces vakcinacije”, tvrde iz DPS.

Jelena Borovinić Bojović je na čelu Ministarstva zdravlja od početka decembra 2020, kada je izabrana nova Vlada premijera Zdravka Krivokapića glasovima Demokratskog fronta, Demokrata i građanskog pokreta URA. Time je nakon tri decenije vlasti DPS prešao u opoziciju.

Poslanik opozicionih Socijaldemokrata Boris Mugoša saopštio je da je parlamentarna većina odbila saslušanje nadležnih u zdravstvu povodom epidemiološke situacije pred skupštinskim Odborom.

“Epidemiološka situacija u Crnoj Gori je ozbiljno pogoršana; u prethodnih šest dana imamo 3469 novozaraženih i 25 preminulih. Crna Gora je u vrhu evropskih zemalja koje bilježe najlošije epidemiološke parametre”, kazao je Mugoša.

Na drugoj strani iz Ministarstva zdravlja poručuju da ubrzan rast broja oboljelih nije zabilježen samo u Crnoj Gori:

“Rast broja novooboljelih i hospitalizovanih registruje se širom regiona Evrope i to dominantno u populaciji nevakcinisanih osoba. Crna Gora nije imuna niti izolovana”, navode iz Ministarstva i pozivaju građane na vakcinaciju.

Nepoštovanje mjera: skupovi i pune plaže

U cilju sprečavanja širenja zaraze u Crnoj Gori je aktuelnim epidemiološkim mjerama od 20. avgusta dozvoljeno maksimalno prisustvo do 50 ljudi na otvorenom prostoru, dok slike gužvi sa crnogorskih plaža svjedoče o nepoštovanju mjera.

Do nepoštovanja epidemioloških mjera došlo je u nedjelju 22. avgusta na Cetinju gdje se, na protestu protiv najavljenog ustoličenja Joanikija na čelu Mitropolije crnogorsko primorske Srpske pravoslavne Crkve, okupilo prema policijskom saopštenju oko 4.000 ljudi. Učesnici protesta nijesu držali distancu a samo sporadično su nosili zaštitne maske.

Rješenje u većem broju vakcinisanih

Član bivšeg kriznog medicinskog štaba za borbu protiv korona virusa Radojević smatra da je rješenje za aktuelnu epidemiološku situaciju u promociji vakcinacije čak i nekim restriktivnim mjerama. Nada se da Crna Gora ne klizi ka “crnom scenariju” ali smatra da to nije nemoguće.

“Vidim da se zdravstveni sistem u Crnoj Gori mobiliše, vidim da se pripremaju za nešto što je za očekivati da će se desiti. Ali sve se nešto nadam da će doći do neke prekretnice nakon što se turistička sezona uskoro završi da će onda doći do poštovanja jačih mjera te da će se procenat potpuno vakcinisanih povećati dolaskom većeg kontigenta Fajzer vakcina”, kaže Radojević.

Novim mjerama koje će važiti do 10.septembra je zabranjeno zadržavanje više od 50 punoljetnih lica na otvorenom javnom prostoru, uz poštovanje propisanih mjera nošenja maski i držanja odstojanja. Sahrane je u Crnoj Gori moguće obaviti uz priustvo maksimum 10 lica.

Dok je posjedovanje jednog od epidemioloških papira uslov i za učesnike privatnih proslava u ugostiteljskim objektima, kao i posjete ustanovama kulture.