Izmjene i dopune Zakona o uzimanju i presađivanju ljudskih organa u svrhu liječenja omogućiće povećan broj kadaveričnih donora, kao i povećanje broja presađenih organa licima kojima je to jedini način liječenja, kazao je ministar zdravlja Kenan Hrapović na jučerašnjoj skupštinskoj raspravi.

“Sada je na snazi zakon iz 2016. godine, koji podrazumijeva pretpostavljenu saglasnost, dakle svi smo donori osim ukoliko za života kod izabranog doktora ne kažemo da to ne želimo biti. Glavna novina odnosi se na primjenu donorskih kartica. Poštovaće se volja lica koje kod izabranog doktora da saglasnost da u slučaju moždane smrti njegovi organi budu korišćeni u svrhu transplantacija. Njegova donorska kartica to potvrđuje. U tom slučaju porodica ne daje posljednju riječ”, naveo je Hrapović.

Poslanici su juče završili raspravu o Predlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o uzimanju i presađivanju ljudskih organa u svrhu liječenja i o njemu će se izjasniti naknadno.

On je kazao da ostaje i dosadašnja mogućnost da lice kod izabranog doktora kaže da ne želi da bude donor i njegova volja se mora poštovati.

“Za one koji se ni za života ne izjasne ni za ni protiv donorstva, u slučaju njihove moždane smrti, porodica daje posljednju riječ. Iz navedenih razloga i razloga humanosti prema ljudima kojima je presađivanje organa jedini način liječenja, očekujem da parlament podrži predlog ovog zakona”, naveo je Hrapović.

On je istakao da u cilju sprečavanja svih oblika zloupotreba, ovim zakonom se propisuje vođenje registra svih saglasnosti za uzimanje organa, kao i izjava o njihovom opozivu i registara davalaca organa.

“Ove registre će voditi Ministarstvo zdravlja na osnovu saglasnosti i podataka dobijenih od izabranih doktora i bolničkih koordinatora”, rekao je Hrapović. On vjeruje da će presađivanje organa umrlih davalaca dovesti do produžavanja i poboljšanja kvaliteta života onih lica kojima je to jedini način liječenja.

“Kao pozitivan efekat ovih rješenja treba pomenuti i smanjenje troškova liječenja i opterećenje sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja, smanjenje broja privremene spriječenosti za rad ovih lica sa svim posljedicama koje ovo izaziva, odnosno smanjenje opterećenja poslodavaca, patnje porodica ovih lica i sl.” naveo je Hrapović.

Izvjestilac Zakonodavnog odbora Momčilo Martinović naveo je da, prema posljednjim podacima, u Crnoj Gori 13 djece čeka transplantaciju organa, a broj odraslih je još veći, njih 35 čeka već duže od pola godine.

“Nije li to sasvim dovoljno da motiviše naše društvo na reakciju”, poručio je Martinović.

Izvjestilac Odbora za ljudska prava Mirsad Murić podsjetio je da je ovo skupštinsko tijelo na sjednici održanoj 30. septembra razmotrilo ovaj predlog zakona, koji su svi jednoglasno podržali.

“Ono što je svima nama poznato jeste da je u Crnoj Gori svijest o ovoj tematici veoma na niskom nivou. Na to ukazuju i pojedini statistički podaci. Trenutno imamo 47 pacijenata koji su doživjeli kliničku smrt, a porodice su samo za dva ta pacijenta dali saglasnost da njihovi organi budu presađeni. Ako znamo koliko ih čeka, a to su najčešće bubrežni bolesnici, vidimo koliko možemo spasiti ljudskih života.”

Ipak, poslanica Demokratskog fronta Ljiljana Đurašković smatra da prethodna zakonska rješenja nijesu zaživjela jer građani nemaju povjerenje u zdravstveni sistem.

“Građani nemaju povjerenja da će registar donora koji vodi Ministarstvo zdravlja biti tajan iako postoje šifrovani podaci. Građani nemaju povjerenja da će se ispoštovati lista čekanja. Takođe, građani nemaju povjerenja i brinu da li će biti zloupotreba. Potrebno je napraviti veliku medijsku kampanju kojom bi uvjerili građane u ispravnost zakona i podići svijest o značaju čina donorstva. Vratite povjerenje građana u zdravstveni sistem zemlje pa ćete vidjeti koliko će biti potpisanih donorskih kartica”, poručila je Đurašković.