To je pokazalo istraživanje Centra za monitoring i istraživanje (CeMI) koje je sprovedeno od 1. do 15. novembra ove godine na uzorku od 1004 ispitanika, u okviru projekta „Za zdravije zdravstvo!“.

Metodološkinja istraživanja, Ivana Vujović, rekla je da 58 odsto građana smatra da je korupcija prisutna ili je u velikoj mjeri prisutna u zdravstvenom sistemu, a svega ih 9.1 smatra da u toj oblasti nema korupcije.

„Ovdje je došlo do značajne promjene stava u odnosu na istraživanje koje smo sprovodili 2016. i 2013. godine i do značajnog povećanja udjela osoba koje smatraju da je korupcija prisutna. Prethodna istraživanja su sprovedena putem telefona, a poslednje istraživanje je rađeno „licem u lice“ pa ne možemo reći da postoji potpuna uporedivost, ali je vrlo indikativno da postoji značajna razlika“, pojasnila je Vujović.

Prema njenim riječima, u najvećoj mjeri je, prema percepciji javnog mnjenja korupcija prisutna u odnosu pacijent – ljekar, kada se poredi sa odnosom pacijent – medicinska sestra ili tehničar i pacijent – službenik u medicinskoj ustanovi.

„Tokom istraživanja je zabilježeno da je 4,6 odsto anketiranih izjavilo da su njihove porodice tokom prethodne godine jednom nezvanično, mimo zakona, platile uslugu u zdravstvenoj ustanovi, dok je njih četiri odsto platilo uslugu više puta“, navela je Vujović.

Istakla je da je 8,6 odsto ispitanika izjavilo da su oni ili članovi njihove porodice platili uslugu, najčešće su novac dali hirurzima, ginekolozima, babicama, medicinskim sestrama i tehničarima, laborantima, radiolozima, anesteziolozima ili sužbenicima i zdravstvenoj ustanovi, kao i izabranom ljekaru.

U slučaju neformalnog plaćanja usluga, kako je dodala, tarifa je bila unaprijed poznata za 28,4 odsto ispitanika, što je najčešće biran odgovor od ponuđenih.

„Specifičnost ovogodišnjih nalaza je da je gotovo jednako učestalo da ispitanici navode da su neformalno plaćanje u zdravstvenoj ustanovi izvršili prije, tokom ili nakon intervencije“, rekla je Vujović.

Prema njenim riječima, motiv za plaćanje je prema izjavama ispitanika koji su rekli da je ovakvo plaćanje u zdravstvenoj usluzi izvršeno, potreba da se izbjegne čekanje, da se osigura bolji tretman, dobije određeni komoditet, izabere tačno određeni doktor ili potreban nalaz ili mišljenje kojim se obezbijeđuje prijevremena penzija.

„Velika većina, 73,4 odsto ispitanika tvrdi da su platili uslugu novcem, 17,2 odsto ispitanika tvrdi da je nekada častilo zdravstvenog radnika iako to nije traženo, i ovaj procenat je opao u odnosu na prethodna istraživanja kada je 2013. godine iznosio 44 odsto i 2016. godine kada je iznosio 35 odsto“, navela je Vujović.

Kazala je da je 22,5 odsto ispitanika izjavilo da je bilo upućeno u privatnu ustanovu od strane ljekara gdje su morali da plate pregled, iako su mogli da dobiju besplatan pregled u zdravstvenoj ustanovi.

„Razlozi za postojanje korupcije u zdravstvu, prema mišljenju ispitanika, su niska primanja zdravstvenih radnika, moralna kriza, loše zakonodavstvo i odsustvo stroge unutrašnje kontrole“, rekla je Vujović.

Ukazala je da značajan broj ispitanika ne zna kome bi se obratilo da prijave korupciju, dok oni koji navode neku od institucija u prvom redu su naveli policiju, Agenciju za sprječavanje korupcije, upravu zdravstvene ustanove, Ministarstvo zdravlja ili Tužilaštvo.

„Kada je u pitanju kvalitet zdravstvene zaštite, ispitanici navode da su neke specijalističke preglede zabrinjavajuće dugo čekali, iako najveći broj ispitanika koji je obavljao specijalistički pregled na isti je čekao manje od mjesec dana. Tek 16 odsto ispitanika izjavljuje da nije čekalo duže od nedelju dana na specijalistički pregled, dok je 35.6 odsto onih koji su obavljali pregled kod ljekara specijaliste na koji su čekali duže od mjesec. Međutim, 9,9 odsto ispitanika navelo je da je čekao duže od tri mjeseca na pregled kod specijaliste“, rekla je Vujović.

Kazala je da je gotovo polovina ispitanika, njih 49,4 odsto, izjavilo da dugo čekaju na pregled kad idu kod ljekara.

„Da su liste čekanja duge za pojedine zdravstvene usluge smatra jednak udio ispitanika, 49,4 odsto. Među ispitanicima je 46.2 odsto onih koji smatraju da je kvalitet pružanja zdravstvenih usluga isti kao u poslednjih dvije godine i da se nije promijenio, a gotovo je ujednačen procenat onih koji smatraju da se pogoršao ili poboljšao, i u oba slučaja govorimo o udjelu od četvrtine ispitanika“, navela je Vujović.

Ukazala je da ispitanici izjavljuju da nisu dovoljno upoznati sa svojim pravima u oblasti zdravstvene zaštite.

„Svega 5.9 odsto anketiranih izjavljuje da je u potpunosti upoznato, dok ukupno 32.8 odsto izjavljuje da prilično ili je u potpunosti upoznato sa ovim korpusom prava. 27.5 odsto ispitanika procijenjuje da je malo ili nimalo upoznato sa pravima koja imaju kao pacijenti, što je pokazatelj poboljšanja u odnosu na prethodni period“, kazala je Vujović.

Istakla je da je zabrinjavajuće što 52.1 odsto ispitanika ne zna kome bi se obratilo ukoliko bi došlo do kršenja prava pacijenata, navodeći da se tu, ipak, bilježi pozitivan trend u odnosu na ranija istraživanja.

„43,5 odsto ispitanika smatra da u toku zdravstvenih pregleda dolazi do narušavanja privatnosti pacijenata jer se dešava da u prostor gdje ljekar obavlja pregled ulaze nepozvane osobe. Gotovo većina, 43.5 odsto ocijenjuje da im je zdravstvena usluga uvijek dostupna. Gotovo svaki peti ispitanik smatra (18.2 odsto) da ne može dobiti zdravstvenu uslugu im je ona potrebna“, navela je Vujović.

Rekla je da gotovo polovina ispitanika izjavljuje da povremeno, često ili uvijek moraju da plate lijek koji se nalazi na listi za refundaciju.

„O pravima pacijenata treba da informišu ljekari, Ministarstvo zdravlja, mediji, te zaštitnici prava pacijenata“, zaključila je Vujović.

Projektna koordinatorka CeMI-ja, Maja Bjelić, podsjetila je da je ta organizacija prva pokrenula temu korupcije u zdravstvu, navodeći da ovaj projekat predstavlja nastavak njihovih ranijih napora u ovoj oblasti.

„Opšti cilj projekta je doprinos većem stepenu jednakosti ostvarivanja prava na zdravstvenu zaštitu u Crnoj Gori. Ostvarivanju ovog cilja je doprinijeto sprovodenjem niza aktivnosti u cilju postizanja nekoliko ključnih rezultata za unaprjeđenje u pomenutoj oblasti“, rekla je Bjelić.

Prema njenim riječima, sprovedena je sveobuhvatna analiza sistema pružanja zdravstvenih usluga i zaštite prava pacijenata u Crnoj Gori, na osnovu koje će biti predloženi alternativni modeli i politike za unaprjeđenje rada zdravstvenih institucija i zaštite prava pacijenata.

„S obzirom na nedovoljan stepen informisanosti gradana o njihovim pravima CeMI u okviru projekta setom aktivnosti doprinosi povećanju svijest gradana/ki Crne Gore o njihovim pravima kao pacijentima, sa posebnom pažnjom na antidiskriminaciju, zaštitu ličnog dostojanstva i privatnosti, te prava na jednak pristup zdravstvenoj zaštiti“, navela je Bjelić.

Istakla je da su informisani građanke i građani osnaženi da direktno prijave eventualne slučajeve korupcije, putem dostupne web i mobline aplikacije CeMI-ja za anonimne prijave korupcije i nepravilnosti u zdravstvu.

„Pravni tim CeMI-ja analizira primljeni sadržaj i postupaće u skladu sa istim, obavještavanjem javnosti i odgovornih institucija o glavnim pitanjima u zavisnosti od prirode prijavljenih slučajeva. Iskoristila bih ovu priliku da i ovim putem pozovem građane da prijave slučajeve korupcije i povrede prava u zdravstu putem aplikacije Za zdravije zdravstvo koja je dostupna na iOS i Android uređajima, kao i na webstranici www.zazdravijezdravstvo.me“, kazala je Bjelić.

Programski direktor Centra za građansko obrazovanje CGO, Petar Đukanović, rekao je da projekat doprinosi unapređenju zdravstvenih politika, posebno u dijelu koji se odnosi na sprečavanje korupcije, kako bi sistem funkcionisao tako da pristup zdravstvenim uslugama bude jednak za sve.

„Vjerujemo da će današnje istraživanje biti važno donosiocima odluka, kao evaluacija onoga što je do sada rađeno u oblasti zdravstva, kako bi se dalje vršile reforme ovog sektora koji već duže vremena se suočava sa izazovima da bude potpuno fun kcionalan i na prvom meju okrenut potrebama onih zbog kojih postoji, a to su građani“, kazao je Đukanović.

Ocijenio je da se kroz projekat građanima približava i olakšava način da reaguju na slučajeve korupcije ili kršenja prava pacijenata kako bi se dalje procesuirali slučajevi neadekvatog pristupa zdravstvenoj zaštiti i sistem bio unaprijeđen.