Video
Građani Crne Gore prinuđeni su poslednjih godina da ljekove kupuju u regionu zbog tri puta skupljih cijena na našem tržištu koje diktiraju veledrogerije i privatne apoteke, jer bez kontrole i propisanog limita utvrđuju cijene medikamenata.
Preporučeno
Podgoričanka Mileva, koja se obratila redakciji Dana, objašnjava da je nekoliko puta morala u Srbiji i Bosni da nabavlja ljekove za prevenciju moždanog udara i liječenje koštanih oboljenja, koji su u Crnoj Gori skuplji tri puta i koštaju oko 90 eura. Pacijenti upozoravaju da kapi za glaukom trusopt u Crnoj Gori koštaju osam, a u Srbiji tri eura. Lijek za prostatu mostrafin od 5 mg kod nas košta 15 eura, u Srbiji je tri puta jeftiniji. Građani se žale i da kutija lijeka tarakan za kardiovaskularna oboljenja od 90 komada u Crnoj Gori košta 15, a u Srbiji oko devet i po eura. Lijek protiv bolova kafetin je za jedan i po euro skuplji u Crnoj Gori u odnosu na Srbiju, dok je terapija za dijabetes duplo jeftinija.
Iz Agencije za ljekove i medicinska sredstva (CALIMS) nekoliko puta su saopštili da na cijenu ljekova utiče i veličina tržišta.
Predsjednica Sindikata doktora medicine Milena Popović Samardžić je istakla da je Uredba o kriterijumima za formiranje maksimalnih cijena ljekova kontroverzna jer su referentne zemlje na osnovu kojih se donosi visina koštanja ljekova Hrvatska i Slovenija koje imaju daleko veću platežnu moć, kao i Srbija koja ima sličan standrad kao i Crna Gora. Popović Samardžić ističe da ne postoji uredba o maksimalnim cijenama ljekova u slobodnoj prodaji.
“Cijene ljekova su znatno veće nego u regionu, iako je recimo u Crnoj Gori PDV na ljekove sedam odsto, a u Bosni i Hercegovini čak 17 odsto. Na konačnu cijenu ljekova utiče marža veledrogerija i apoteka, cijena proizvođača, farmaceutska nadoknada i PDV. Skuplji su nam ljekovi nego i u Srbiji, BiH, Makedoniji i Albaniji. Proizvođači se žale na skup proces registracije ljekova na našem tržištu, zbog čega se često povlače sa našeg tržišta. Nedovoljno se radi da se smanji cijena ljekova na crnogorskom tržištu. Mehanizmi postoje, ali se nedovoljno ili uopšte ne koriste”, ističe Popović Samardžić.
Ona navodi da se na osnovu uredbe o kriterijumima za formiranje maksimalnih cijena ljekova kriterijumi za formiranje maksimalnih cijena ljekova na veliko, osim za ljekove, dobijaju na osnovu uporedive cijene lijeka na veliko u referentnim zemljama.
“Prosječna uporediva cijena lijeka na veliko u referentnim zemljama, odnos cijene lijeka na veliko u Crnoj Gori i prosječne uporedive cijene lijeka na veliko u referentnim zemljama. Pokazatelji farmakoekonomske studije i troškovi prometa na veliko. Referentne zemlje iz stava 1 ovog člana su: Republika Slovenija, Republika Hrvatska i Republika Srbija. Zašto ne uzmemo da je referentna zemlja BiH, Albanija, Makedonija”, navodi Popović Samardžić.
Iz CALIMS-a su ranije saopštili da su Zakon o ljekovima i uredba o kriterijumima za formiranje maksimalnih cijena ljekova usklađeni sa odgovarajućom direktivom EU o transparetnosti mjera kojima se uređuje određivanje cijena ljekova za humanu upotrebu i njihovo uključivanje u nacionalne sisteme zdravstvenog osiguranja (89/105/EEZ), koja predviđa da se cijene mogu limitirati samo za one ljekove koje plaćaju državni fondovi.
