Video
Kineski red bul, vrsta ekstazija koja je u Srbiji tokom posljednjeg mjeseca odnijela čak četiri mlada života, za sada, prema riječima sagovornika Pobjede, nije primijećena u našoj zemlji. To, međutim, kako kažu, ne znači da se uskoro neće pojaviti i kod nas.
Preporučeno
“Iako ga trenutno i nema u Crnoj Gori, nažalost, ubijeđen sam da ga treba očekivati. Čim ga ima u zemljama regiona, to je znak da će ga jako brzo biti i kod nas. Na svu sreću, u Crnoj Gori još nijesmo bili u prilici da čujemo da ima laboratorija za proizvodnju, pa je onda jedini put krijumčarenje preko granica”, kazao je izvršni direktor NVO Preporod Jovan Bulajić.
Nova tableta ekstazija ,,red bul proizvedena je u Kini i do pet puta je jača od ranije vrste ovog narkotika. Ima duže dejstvo i dovodi do razvoja psihoze sa obiljem halucinacija, sumanutih ideja, uznemirenosti i nagle izmjene ponašanja.
Narkolog dr Ljubinko Kaluđerović objašnjava da ovaj psihostimulator dovodi i do ubrzanja rada srca, povećava se krvni pritisak, a osoba ne osjeća glad ni žeđ.
“Na festivalima elektronske muzike prisutan je jedan određeni broj mladih koji koriste sintetičke droge. Oni mogu da igraju nekih pet, šest sati pod dejstvom te droge. To stanje je opasno, jer obično dovodi do dehidratacije odnosno do gubljenja tečnosti. Stoga, postoji velika opasnost da dođe do tragičnog ishoda odnosno smrti”, upozorava dr Kaluđerović.
Prema riječima koordinatorke programa za smanjenje štete u NVO Juventas Marije Milić, heroin je i dalje najzastupljenija droga na našim prostorima, ali, dolaskom novih trendova, prijeti opasnost od takozvanih novih psihoaktivnih supstanci.
“Na sreću, u Crnoj Gori nije zabilježen još ni jedan slučaj. Međutim, informacije koje prikupljamo dolaze od osoba koje koriste droge, a ne zvaničnih podataka države, jer ne postoji adekvatan sistem praćenja i nadzora nad novim psihoaktivnim supstancama”, kazala je Milić.
Ne postoje precizni podaci o broju zavisnika od psihoaktivnih supstanci u Crnoj Gori, iako je registar narkomanije uveden 2013. Kako objašnjavaju iz Instituta za javno zdravlje, to nije registar narkomana, već registar potražnje za tretmanom usljed upotrebe droga u zdravstvenim institucijama javno-zdravstvenog sistema u Crnoj Gori.
“Dakle, možemo govoriti samo o broju zavisnika koji su se javili u javno-zdravstvene ustanove u Crnoj Gori radi tretmana. Veliki broj korisnika i zavisnika o drogama se ne javlja u ove službe, jedan broj njih tretman traži u zdravstvenim ili socijalnim ustanovama u okruženju, a pojedini i u privatnim koje nijesu obuhvaćene registrom”, kazali su Pobjedi iz Instituta.
Prema posljednjim podacima IJZ iz 2016. godine, pomoć zbog upotrebe droga zatražilo je 737 osoba, od čega su 90 odsto muškarci, dok ih je godinu ranije bilo 671 (u taj broj nije uključen centar na Kakarickoj gori jer se radi o socijalnoj a ne zdravstvenoj ustanovi).
