Video
U Crnoj Gori godišnje od karcinoma različitih lokalizacija oboli nešto više od 3.000 ljudi, od čega godišnje umre oko 1.500, što je ogroman broj za malu Crnu Goru, istakao je direktor Klinike za onkologiju i radioterapiju Kliničkog centra Crne Gore Vladimir Todorović, piše Pobjeda.
Preporučeno
Na četvrtom sastanku Udruženja onkologa Mediterana i Evropske škole onkologije u Crnoj Gori i trećoj konsenzus konferenciji o dostupnosti inovacija u liječenju karcinoma u zemljama našeg regiona, čiji je domaćin ove godine bila Crna Gora, Todorović je upozorio da se u narednih 20 godina očekuje veliki porast oboljelih od karcinoma, zapravo jedna vrsta epidemije.
On je na skupu organizovanom u Budvi istakao da ti podaci, ipak, ne treba da plaše, budući da je, kako je kazao, karcinom sve više izlječiv, na šta najprije utiče rana dijagnostika.
“Karcinom je sve više izlječiv, mnogo ljudi se izliječi od karcinoma naravno ako su u ranom stadijumu, ako znaju što su to preventivne aktivnosti. Vidimo, kontrola pušenja je u zadnjih nekoliko mjeseci krenula ozbiljnije, što znači da i tu očekujemo određene rezultate. Skrining programe koji će otkriti veći broj karcinoma u ranom stadijumu moramo da pojačamo”, kazao je Todorović.
Podsjetio je da je u minulom periodu dosta urađeno i na planu nabavke potrebne opreme za liječenje ove opake bolesti.
“Izazov našeg, kao i zdravstva u regionu, je odliv mladih ljekara. Očekujem da će najavljeni bolji uslovi rada i života dati rezultate i ovaj proces usporiti”, poručio je Todorović.
Sastanak Udruženja onkologa Mediterana i Evropske škole onkologije je, kako je rekao, prilika da se uvidi koji su to prioriteti naše zemlje, na koji način se može dodatno unaprijediti proces liječenja, koje su najbolje terapije koje smo u stanju da sprovedemo.
“Crna Gora u odnosu na iskustva iz regiona ima mali korak naprijed, kako u opremi, tako i kadrovima, listi ljekova i nadamo se da ćemo novom listom to još više unaprijedi i da će liječenje raka biti što dostupnije”, istakao je Todorović.
Profesor sa Sorbone i predsjednik Mediteranskog udruženja onkologa Zozef Gligorov istakao je da Crna Gora u oblasti onkologije bilježi napredak, vidni su pomaci, kako je kazao, u dijelu organizacije, uvoza nove tehnologije i dostupnosti ljekova.
“Danas je Crna Gora u regionu najvjerovatnije među prvima, ako ne i prva što se tiče dostupnosti jednog broja ljekova i tehnologija za pacijente koji imaju kancer. Jeste da ima još potrebe, jeste da nije još optimalno, ali u evropskom mediteranskom okviru možda je Crna Gora, od takozvanih urgentnih zemalja, jedna od najnaprednijih u tom dijelu”, kazao je Gligorov.
I on je istakao prevenciju kao najvažniju u borbi sa tom opakom bolešću, ali i kvalitetnu edukaciju medicinskog kadra.
Državni sekretar Ministarstva zdravlja Milovan Vujović je rekao da je Vlada Crne Gore proteklih godina izdvojila znatna sredstva za razvoj onkologije, od obezbjeđivanja adekvatne opreme i savremene terapije, do edukacije medicinskog kadra. Klinika za onkologiju i radioterapiju KCCG, kako je kazao, prostorno, kadrovski i tehnološki organizovana je i radi po svim evropskim standardima i pruža najsloženije zdravstvene usluge.
“Ministarstvo zdravlja ima poseban senzibilitet prema oboljelima od malignih bolesti, pa im je kroz pozitivnu listu ljekova obezbijeđena najsavremenija terapija, čijom primjenom se značajno unapređuje kvalitet života i produžava životni vijek. Za sva maligna oboljenja koja opterećuju našu populaciju obezbijeđena je terapija biološkim i drugim ljekovima, kao i u zemljama Evropske unije”, kazao je Vujović.
Podsjetio je i na skrining programe ranog otkrivanja karcinoma dojke, debelog crijeva i grlića materice.
“U prvoj polovini naredne godine biće nabavljena tri digitalna mamografa za skrining karcinoma dojke ukupne vrijednosti 1,2 miliona eura”, dodao je Vujović.
Ukazao je i na to da je Ministarstvo zdravlja, kroz program kontinuirane medicinske edukacije, za koji Vlada na godišnjem nivou odvaja pola miliona eura, omogućilo stručno usavršavanje ljekara i medicinskih sestara i tehničara iz cijelog zdravstvenog sistema.
Kongres je okupio 170 učesnika iz 17 zemalja i oko 70 predavača.
