Akcija koju je država pokrenula nakon usvajanja Zakona o oružju 2015. kojim je građanima omogućeno da oružje u nezakonitom posjedu dobrovoljno predaju policiji ili ga registruju u roku od dvije godine nije dala željene rezultate, ističe se u Nacrtu Strategije za suzbijanje nedozvoljenog posjedovanja, zloupotrebe i trgovine, malokalibarskim i lakim oružjem i municijom od 2019. do 2025.

Kako se navodi u Crnoj Gori registrovano je 97.457 komada oružja u posjedu 65.470 vlasnika (65.127 fizičkih i 343 pravnih lica).

“U dvogodišnjem periodu trajanja legalizacije, građani su podnijeli 3.674 zahtjeva za registraciju vatrenog oružja bez dokaza o porijeklu oružja, sve bez pravnih posljedica. Takođe, u 2014, 2015, 2016, 2017. i 2018, obilježen je 9. jul dan uništavanja SALW, kada je uništeno vatrenog oružja 5.769 komada, metalnih djelova za oružje 978 komada, municije raznih kalibara 86.549 i minsko eksplozivnih sredstava 246 (koji su oduzeti u pravosnažno okončanim postupcima ili predati državi na raspolaganje ili viškovi službenog oružja i municije)”, navodi se u Strategiji.

Takođe se ističe da velike količine vatrenog oružja, municije i minsko-eksplozivnih sredstava koje su ostale nakon ratnih dešavanja u bivšoj Jugoslaviji nalaze se kod vojske i policije, ali i u nezakonitom posjedu građana. I da je upravo to bio razlog za donošenje Zakona o oružju 2015.godine, koji međutim nije dao očekivane rezultate, pišu Vikend novine.

Strategija ima za cilj izgradi efikasni sistem kontrole malog i lakog oružja i municije u svim njegovim segmentima.

Primarni cilj je da se do 2023. godine osigura da zakonodavstvo o kontroli naoružanja bude uspostavljeno i u potpunosti usklađeno sa regionalnim okvirom Evropske unije i drugim relevantnim međunarodnim obavezama i standardizovano širom regiona.

“Da bi kontrola malokalibarskog i lakog oružja (za službenu upotrebu) i vatrenog oružja (za civilnu upotrebu) bila održiva, potrebno je da se politike, procedure i prakse upravljanja uspostave na globalnom, regionalnom, nacionalnom i lokalnom nivou”, stoji u dokumentu.

Drugi cilj predviđen Strategijom je da se do 2024. osigura da politike i prakse kontrole naoružanja budu utemeljene na činjenicama i kriminalističko-obavještajnim podacima.

“Za rješavanje postojećih i novih prijetnji, potrebno je omogućiti da se u potpunosti iskoriste postojeći resursi, identifikuju nedostatci i omogućiti bolje regulisanje, upravljanje i sprovođenje aktivnosti i zadataka u ovoj oblasti”, navedeno je u Strategiji.

Kako se dodaje, prikupljanje preciznih, ažuriranih i sveobuhvatnih informacija o svim aspektima kontrole naoružanja već predstavlja prioritet za Vladu.

“U okviru regionalnog istraživanja o malokalibarskom i lakom oružju koje se sprovodi u 2018. godini utvrđeno je da praksa prikupljanja podataka u institucijama nije dosljedna i standardizovana, kao i da često nije moguće dobiti potreban nivo detalja, posebno kada je u pitanju razvrstavanje podataka po starosti i polu”, pojašnjeno je u Strategiji, i dodaje se da u mnogim slučajevima koordinacija institucija nije uspostavljena, što sprečava razvoj sektorskog pregleda i adekvatnih politika zasnovanih na činjenicama.

Treći cilj Strategije je znatno smanjiti nedozvoljene tokove vatrenog oružja, municije i eksploziva, do 2024. godine. Preko 95 odsto ukupne količine oružja proizvedeno je legalno, ali veliki dio tog oružja bude kasnije preusmjeren u protivpravne tokove, što predstavlja ključni izazov i zahtijeva jaču kontrolu, navodi se u dokumentu.

“Prekograničnu saradnju nadležnih organa treba ojačati i tražiti ciljanu, konkretnu pomoć”, istaknuto je u Strategiji.

Četvrti cilj predviđa znatno smanjenje potražnje i zloupotrebe vatrenog oružja kroz povećanje nivoa svijesti o opasnosti oružja.

Procjenjuje se da je velika količina oružja još u nelegalnom posjedu građana i da je njihovo prisustvo najvidljivije u slučajevima slavljeničkog pucanja, koje se i dalje prihvata i toleriše, stoji u Strategiji.

Još jedan od ciljeva je i da se znatno smanji procijenjeni broj vatrenog oružja u nelegalnom posjedu, kao i da se sistematično smanji broj viška i uništi zaplijenjeno malokalibarsko i lako oružje i municija.

Posljednji cilj Strategije je da se znatno smanji rizik širenja i preusmjeravanja vatrenog oružja, municije i eksploziva u protivpravne tokove.