U najavi nova pravila za efikasnije funkcionisanje DIK-a

To je saopšteno u drugom dijelu okruglog stola “Zaključci i preporuke ENEMO međunarodne posmatračke misije Parlamentarnih izbora u Crnoj Gori 30. avgusta 2020: promovisanje sveobuhvatne revizije izbornog zakonodavstva”, koji je organizovala ta organizacija u Skupštini.

Predsjednik DIK-a Aleksa Ivanović kazao je u toku panela “Napomene ključnih izbornih aktera” da prihvata kritiku da je ta institucija dugo raspravljala u clju donošenja preporuka u vezi sa održavanjem izbora u vrijeme epidemije koronavirusa.

“Nije bilo lako odlučiti kako sprovesti izbore, a ne ugroziti živote”, istakao je Ivanović.

On je kazao da je donio Rješenje da se pristupi izradi svih pravila za efikasnije funkcionisanje DIK-a, prenosi PR centar.

“DIK nije imao sva ona interna dokumenta koja je trebalo da ima. Oformljene su radne grupe koje će na tome raditi. Preduzeo sam poteze da se nadomjesti ono što nije postojalo. Pozivam ENEMO, CDT i CeMI, dajte doprinos. Posebno su bitna pravila koja se tiču elektronske obrade podataka, jer su to lični podaci. Dajte doprinos da pokažemo javnosti da i tu možemo biti na visini evropskih standarda”, naveo je Ivanović.

Načelnik Odjeljenja za sprovođenje mjera za kontrolu finansiranja političkih subjekata i izbornih kampanja u Agenciji za sprječavanje korupcije Dušan Drakić, istakao je da se jedan od ključnih prioriteta u radu te institucije odnosi na punu primjenu Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja i jačanje integriteta izborne kampanje kroz transparentnu upotrebu javnih resursa o kampanji i suštinsku kontrolu finansiranja političkih subjekata.

“Kad je u pitanju izmjena izbornog zakonodavstva i u narednom periodu ćemo zagovarati izmjene zakona u ovoj oblasti i Agencija će pružiti podršku radu Skupštine u cilju izmjena ovog zakona. Cjelokupna dokumentacija je spremna, postoje preporuke EU, Savjeta Evrope, ODIHR –a i ENEMO-, kao i civilnog sektora, sve su one na jednom mjestu. Radna grupa u svom budućem radu treba da se odredi u odnosu na sve te preporuke i sve nalaze ključnih subjekata u toj oblasti i da se taj zakon konačno donese na odgovarajući način”, rekao je Drakić.

Podsjetio je da je u toku izborna kampanja za izbore u Nikšiću, navodeći da će Crna Gora imati izborne kampanje do juna naredne godine.

“Prva neizborna godina, ako ne bude vanrednih izbora, je 2027. godina. Ako ne uvedemo red po ovom pitanju, mi ćemo u izbornoj kampanji biti do 2027. godine. Za bilo koje izbore, kad god oni bili, moramo biti spremni i dati jedan zakonodavni odgovor na sve nedoumice koje smo primijetili”, rekao je Drakić.

Direktor Agencije za elektronske medije (AEM) Goran Vuković, kazao je da ne dovodeći u pitanje značaj i ulogu društvenih mreža u političkoj komunikaciji, smatra da se treba promišljeno i oprezno pristupiti u usvajanjima rješenja kojima bi se suzbili negativni efekti, trendovi i rizici povezani sa rastućim uticajem i korištenjem društvenih mreža.

“Smatramo da AEM, kao regulatorno tijelo za oblast AVM usluga, ne bi smjelo i ne bi trebalo da se bavi monitoringom društvenih mreža. Smatramo da AEM ni u kojem slučaju ne treba da bude zadužena za nadgledanje objava političkih subjekata na društvenim mrežama i praćenje troškova povezanih sa ovim aktivnostima”, istakao je Vuković.

Smatra da ono što može da bude doprinos AEM-a na polju unaprjeđenja stanja po ovom pitanju su aktivnosti koje se od nje očekuju na polju implementacije direktive o AVM uslugama.

“Agencija može i treba da nastavi da radi nadzor nad poštovanjem zabrane prikrivenog medijskog predstavljanja, kao i obaveze adekvatnog označavanja i raspoređivanja političkog sadržaja”, naveo je Vuković.

Član sekreterijata ENEMO-a i analitičar izborne kampanje za ENEMO međunarodnu posmatračku misiju Parlamentarnih izbora u Crnoj Gori 2020, Pierre Peytier, kazao je u toku panela “Prezentacija ključnih nalaza i preporuka sa Parlamentarnih izbora 30. avgusta 2020” da u toj organizaciji smatraju da je potrebno dalje usklađivanje zakonskog okvira za izbore, kroz sveobuhvatnu i inkluzivnu izbornu reformu.

“Preklapanje postojećih zakona koji sadrže kontradiktorne ili nejasne odredbe ograničavaju pravnu sigurnost i ostavljaju prostor za zloupotrebu i, stoga, bi se trebalo pozabaviti preispitivanjem Zakona o izboru odbornika i poslanika u skladu sa drugim zakonima”, istakao je Peytier.

On je rekao da u toj organizaciji smatraju da bi epidemiološke mjere za organizovanje i održavanje izbora trebalo da budu predmet nacrta Zakona podnesenog u Parlamentu uoči izbora, kako bi se osigurao princip pravne hijerarhije normi i povećala legitimnost usvojenih mjera.

Izvršna direktorica CEMI-a Teodora Gilić je, govoreći o preporukama te organizacije za unapređenje stanja u biračkim spiskovima, kazala da je potrebno unaprijediti AFIS sistem na način što će se uvesti kontrola foto identiteta.

“Na ovaj način bi se spriječila zloupotreba biračkog spiska u slučaju da postoje lica kojima je izdato više ličnih karata sa različitim identitetima. Takođe, smatramo da je potrebno uvođenje biometrijskih ličnih karata, kao obaveznih za sve građane, uz omogućavanje povoljnijih uslova kako bi svaki građanin bio u mogućnosti da izvadi svoj lični dokument”, rekla je Gilić.

Ona je kazala da je neophodno i online povezivanje Centralnog biračkog spiska sa pojedinačnim biračkim spiskovima kako bi se odmah dobila informacija da li je neki birač dva puta upisan u birački spisak, odnosno da li je dva puta glasao.

“Potrebno je unaprijediti birački spisak tako što ćemo imati dvije grupe birača – aktivnih birača sa važećim ličnim dokumentima i onih neaktivnih sa isteklim ličnim dokumentima ili onih koji ih uopšte nemaju. Takođe, smatramo da je neophodno unaprijediti Zakon o registrima prebivališta i boravišta – odnosno uvođenje sankcija za one koji ne odjave svoje prebivalište, čime se problem fantom birača produbljuje. Veliki broj lica nezakonito ima prebivalište u Crnoj Gori, jer u njoj ne živi”, navela je Gilić.

Kako je kazala, jedno od rješenja i uvođenje obaveznog glasanja, po uzoru na neke zemlje – Argentina, Australija, Belgija, Bolivija, Brazil, Grčka, Luksemburg, Meksiko itd. Predsjednica Upravnog odbora CDT-a Milica Kovačević, ocijenila je ključnom reformu izborne administracije u cilju njene profesionalizacije i depolitizacije.

“Vrijeme je da napravimo jednu profesionalnu instituciju zaduženu za primjenu izbornih zakona. Trenutna situacija je takva da je izborna administracija na lokalnom nivou u potpunosti sačinjena od predsjednika političkih partija, a da je u DIK-u devet od 11 članova izabrano po partijskom ključu”, istakla je Kovačević.

Prema njenim riječima, kriterijumi koji su zakonom propisani na javnom konkursu za izbor predsjednika DIK-a nisu dovoljno strogi da bi garantovali nepristrasnost i profesionalnost.

“Poseban problem je što predsjednici političkih partija, predatih izborih lista ili kandidata u toku izbornog procesa, postaju punopravni članovi organa za sprovođenje izbora i ljudi koji su delegirale partije, koje partije mogu povući više puta u toku jednog dana, imaju potpuno ista prava i obaveze i utiču na sve odluke o izborima”, navela je Kovačević.