Video
Morski pas je hrskavičava riba i stanovnik našeg mora koji ima posebnu ulogu u eko sistemu Jadrana, a u slučaju njegove pojave tokom ovog ljeta nema mjesta panici, saopštio je u susret turističkoj sezoni Aleksandar Joksimović, šef Laboratorije za ihtiologiju i ribarstvo u Institutu za bilogiju mora Kotor.
Preporučeno
Navodeći da se o tim vrstama koje su vrlo ugrožene mora voditi računa, Joksimović ističe da je njegov kolega Ilija Ćetković upravo završio projekat istraživanja populacije morskog psa modulje koji je najviše ugrožen ribolovom, budući da je kao sporedna vrsta čest na parangalima, u mrežama koje se bacaju na otvorenom moru.
“To je grandiozna vrsta koja već 400 milijardi godina živi na ovoj planeti i moramo imati poštovanja prema njoj. Nažalost ajkule koje se ulove na parangale se vrlo brzo uguše, jer moraju non-stop da plivaju, tako da su one sporedni dio ulova, a na taj način se definitivno pravi velika šteta eko-sistemu. One za ljude nisu opasne, i u našim vodama nema potencijalnih vrsta koje su opasne za ljude”, izjavio je Joksimović za Dan.
On je upozorio da su najviše opasni susreti sa morskim psima na velikoj udaljenosti od obale, to jest na pučini, jer ajkule u svom sistemu organa imaju specifične senzore, osjećaju elektro magnetna polja i talase, tako da sve što se nađe u morskoj tišini za njih predstavlja plijen.
Ukazao je i na potrebu očuvanje školjke palasture koja se nakon nekoliko decenija ponovo vratila na dno Bokokotorskog zaliva. Palastura je naime nekada u zalivu bila vrlo česta i vrsta od velikog značaja, međutim posednje decenije bila je potpuno nestala.
“Da li je tome kriv čovjek ili urbana legenda po kojoj su nekada momci zaranjali na dubine od 20,30 metara i vadeći palasturu dokazivali svoju zaljubljenost prema određenim damama, to je bila neka tradicija. Molimo da to više ne rade, neka je fotografišu, ali neka ta školjka živi, jer ona nije vrijedna za ishranu, nema nikakav potencijal osim što je atrakcija i što ljudi vole da je imaju u svojim predsobljima. Dakle bolje da je imamo u moru, pa da zaronimo i možemo da je vidimo mi i naši turisti. Ona se sada na tri, četiri lokacije u zalivu vratila, ali nemogu da kažem na koje jer će onda ljudi doći da ih beru”, rekao je on.
Dodaje da je povratku ove vrste školjke umnogome doprinio i projekat “Pina nobilis – očuvanje istraživanje i repopulacija vrste palasture” koji Institut realizuje, a kroz koji su organizovane edukativne kampanje i građanima dijeljene brošure u cilju podizanja svijesti o tome da se palastura ne treba dirati sa morskog dna.
