Po nekim podacima i istraživanjima, adaptacija na ovu malu promjenu traje najmanje dvije nedjelje. Gošća RTCG-a, Meri Vukša, psihijatar i klinički farmakolog iz Klinike za psihijatrijske bolesti „Dr Laza Lazarević“, ističe da iako promjena nije velika, naš unutrašnji sat reaguje.

Duže ćemo spavati – ali će ranije da padne mrak. U nedjelju, kada se probudimo poslije zimskog pomjeranja sata, posljedice će osjetiti i zdrave osobe, kao i one koje imaju zdravstvene probleme, hronične bolesti ili osobe sa mentalnim problemima, napominje dr Meri Vukša za RTCG.

„Može doći do jedne manje disregulacije. Kod zdrave populacije može doći do poremećaja u spavanju, dnevne pospanosti, razdražljivosti, smanjene koncentracije, umora, što će imati određene posljedice na radno funkcionisanje. Čak je zabilježeno da u danu poslije pomjeranja sata imamo veći broj saobraćajnih nesreća i slabiju funkcionalnost na poslu“, dodaje ona.

Zato bi zaposleni koji rade vikendom, napominje doktorka, trebalo da se na neki način pripreme na ovu promjenu.

Savjet je da nekoliko dana prije prelaska na novo računanje vremena pokušaju da promijene vrijeme odlaska na spavanje i neku svoju rutinu. U subotu bi trebalo da budu manje aktivni, da dnevni ritam bude mirniji, ishrana blaža sa dovoljno tečnosti. Dan nakon pomjeranja časovnika najbolje je što više vremena provoditi na dnevnom svjetlu.

Povezani članci

Svijet

Zemlje koje su ukinule prelazak sa ljetnjeg na zimsko računanje vremena

Život

Zimsko računanje vremena: Zbog zdravstvenih rizika stručnjaci predlažu “treće vrijeme”

Društvo

Počinje zimsko računanje vremena: Kazaljke večeras pomjeramo sat unazad

„Ljekari pri samom pomjeranju časovnika u praksi ne primjećuju jasne pokazatelje, ali promjena vremenskih prilika, promjena godišnjeg doba, nagle promjene vremena, znaju da budu stresor i dovedu već mentalno oboljela lica u pogoršanje, a samim tim i povećanu hospitalizaciju“, napominje dr Vukša.

„Bitno je da se osluškuje sopstveni ritam, da damo vremena svom organizmu da se prilagodi novonastaloj situaciji, a ne da idemo protiv svog ritma. Kada je riječ o djeci, posebno kod adolescenata, koji već zbog svog načina života imaju poremećen ritam spavanja, doći će do osjećaja dnevnog umora, poremećaja koncentracije, lošeg sna… Samim tim slabije prate nastavu, ne mogu da uče, razdražljivi su“, navodi dr Meri Vukša.

Osluškujte svoj unutrašnji ritam

U slučaju pacijenata sa hroničnim zdravstvenim problemima, posebno kod dijela pacijenata iz psihotičnog spektra, koji su već sami po sebi osjetljivi, takav mali stresor može dovesti do toga da izgube svoju dnevnu rutinu.

„Samim tim oni imaju osjećaj kao da su izgubili kontrolu nad svojim životom, pa može doći do pogoršanja tih psihotičnih simptoma. Tako da je jako bitna psihoedukacija kako porodice, tako i pacijenata o tome da se tačno zna raspored, odnosno struktura vremena“, ističe gošća Dnevnika.

Da li nam više prija ljetnje ili zimsko računanje vremena

Već duže vrijeme se predlaže ukidanje promjene vremena i na to apeluje veliki broj zemalja. Međutim, debata među zemljama se vodi oko toga da li treba zadržati ljetnje ili zimsko računanje vremena.

„Istraživači koji se bave našim cirkadijalnim ritmovima su pristalice da ostane ljetnje računanje vremena, ali najviše zagovornika predlaže neko srednje rješenje, posebno što prelazak na ljetnje računanje vremena ostavlja mnogo veće posljedice koje duže traju u odnosu na predstojeće, zimsko“, dodaje doktorka.

Ipak, poručuje dr Meri Vukša: „Slušajte svoje ritmove, usporite i živite u skladu s prirodom. Jer nama treba sunce, odmor, ritam i da izdržimo ono što nam život nosi.“