Podaci Vrhovnog državnog tužilaštva pokazuju da je zaključno sa 30. septembrom 2024. godine pokrenuto 49 finansijskih istraga protiv 151 fizičkog i 21 pravnog lica i 23 finansijska izviđaja protiv 82 fizička lica, što pokazuje trend rasta broja predmeta imajući u vidu da su u 2024. godini bile pokrenute 23 finansijske istrage i svega četiri finansijska izviđaja.

Da je udvostručen skok pokrenutih finansijskih istraga u prošloj godini govori i uporedni podatak Vrhovnog državnog tužilaštva u odnosu na 2023. godinu kada je pokrenuto 26 finansijskih istraga.

Ovi podaci navode se u dokumentu VDT-a o Postupanju Državnog tužilaštva u postupcima privremenog i trajnog oduzimanja imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću.

Dok se čeka novo zakonsko rješenje koje bi trebalo da dovede do efikasnijeg oduzimanja imovine stečene kriminalom pred sam kraj 2025. godine stiglo je saopštenje SDT-a da je pravosnažno oduzeta milionski vrijedna movina u Crnoj Gori bivšeg ministra bezbjednosti BiH Nenada Nešića.

U uvodnom dijelu dokumenta, Vrhovno državno tužilaštvo osvrnulo se na važeći zakonski okvir prema kojem je državni tužilac ovlašćen da predloži oduzimanje imovinske koristi, bilo da je ona pribavljena izvršenjem konkretnog krivičnog djela ili kriminalnom djelatnošću (prošireno oduzimanje), ali je sud taj koji donosi presudu o krivičnoj stvari, a uz nju ili nakon nje odluku o oduzimanju imovinske koristi ili odluku o trajnom oduzimanju koristi stečene kriminalnom djelatnošću.

,,Ove činjenice, iako propisane zakonom i opšte poznate, moraju biti naglašene kao polazna osnova svake analize koja se tiče postupanja jednog organa, u konkretnom Državnog tužilaštva Crne Gore. Naime, da bi se formirala sveobuhvatna i objektivna slika rada pravosudnih organa, moraju se razgraničiti uloge koje u postupku oduzimanja imovinske koristi imaju državno tužilaštvo i sud, i u tom smislu cijeniti uspješnost rada odnosno tražiti odgovornost svakog ponaosob”, piše u analizi VDT-a.

Bez presuda, nema trajnog oduzimanja

Prema izvještajima o radu Državnog tužilaštva privremeno je lani oduzeta nepokretna imovina velike površine i vrijednosti, zaplijenjen novac u višemilionskom iznosu, te privremeno blokirana brojna i vrijedna pokretna imovina.

,,Međutim činjenica je da tu dinamiku nisu pratili i zahtjevi za trajno oduzimanje imovinske koristi, ali kao što je već napomenuto njihovo podizanje uslovljeno je prethodno donijetom pravosnažnom krivičnom presudom, što je izostalo”, piše u analizi VDT-a.

U dokumentu se ističe da Državno tužilaštvo iz godine u godinu pokazuje veću proaktivnost i bolje rezultate u pogledu radnji usmjerenih na oduzimanje imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću uz pojašnjen je koje sve poteškoće prate uporedno pokretanje finansjskih istraga i izviđaja.

,,Važno je je naglasiti da je finansijska istraga jedan od najkompleksnijih segmenata krivičnog postupka, jer zahtijeva obučene tužioce, stručne saradnike i potpunu koordinaciju više institucija. U Crnoj Gori i dalje postoji manjak stručnjaka ekonomske struke koji bi pružali neophodnu podršku tužiocima, dok su registri imovine neažurni i često nepotpuni, što znatno otežava dokazivanje nezakonitog porijekla imovine”, piše u analizi.

U tužilačkoj organizaciji godinama je primjećeno da su finansijske istrage preduzimane većinom u predmetima Specijalnog državnog tužilaštva (broj finansijskih istraga pokrenut pred drugim tužilaštvima bio je zanemarljiv) zbog čega je vrhovni državni tužilac Milorad Marković, u cilju proaktivnijeg pristupa državnih tužilaca u primjeni Zakona o oduzmanju imovinske koristi stečene kriminalnom aktivnošću i uspostavljanja jednobrazne prakse, početkom marta 2025 godine donio Uputstvo za postupanje u predmetima finansijskih izviđaja i istraga.

,,Rezultat primjene izdatog uputstva i česte komunikacije na relaciji kontakt tačke u tužilaštvima – rukovodioci – koordinator – vrhovni državni tužilac, je pokretanje izviđaja i istraga i u drugim tužilaštvima”, navodi VDT.

Fali stručnjaka

Finansijske istrage otežava i činjenica da sem Specijalnog državnog tužilaštva, nijedno drugo tužilaštvo nema zaposlene savjetnike ekonomske struke, koji su neophodna podrška radu državnih tužilaca u sprovođenju finansijskih istraga.

,,Uputstvom je ukazano i na potrebu predviđanja ovog radnog mjesta i zaposlenja ekonomskih stručnjaka u svakom tužilaštvu. Takođe kroz analizu potrebe za obukama, predloženi su nivoi i teme obuka iz ove oblasti u cilju boljeg obučavanja državnih tužilaca za sprovođenje finansijskih izviđaja i istraga, s obzirom da su se dosadašnje obuke pokazale neučinkovitim. Međutim u ovom pravcu ne treba zanemariti ni ulogu policijskih službenika, koji su zaduženi za otkrivanje imovine, a čiji rad takođe zahtijeva bolju edukaciju i praktične obuke, što mora biti predmet planiranja Uprave policije”, navodi se u analizi.

U dokumentu je pojašnjeno da tokom finansijkih istraga, posebno onih koji se vode pred SDT-om, Državno tužilaštvo predlaže sudu određivanje privremenih mjera na imovini čiji je cilj sprečavanje otuđenja ili prikrivanja imovine dok postupak traje.

Na sudu je odluka da li će se predložena mjera odrediti, a onda i koliko će trajati, odnosno kada će se ukinuti.

,,U tom smislu valja napomenuti da sudovi u najvećem broju slučajeva prihvataju predloge tužilaštva za privremeno oduzimanje imovine, pa je tako tokom 2025. godine u čak 93 odsto slučaja prihvaćen predlog državnog tužilaštva, što potvrđuje da je rad tužilaštva koji prethodi podnijetom predlogu temeljan i u skladu sa zakonom. Privremene mjere oduzimanja imovine nisu „uspjeh sam po sebi“, već zakonski instrument kojim se obezbjeđuje imovina dok traje postupak, dok konačnu odluku o trajnom oduzimanju donose, takođe, sudovi”, pojašnjeno je u analizi.

Ovi podaci, kako se navodi, pokazuju da tužilaštvo postepeno jača svoje kapacitete i doprinosi borbi protiv kriminala, uprkos objektivnim institucionalnim i resursnim izazovima.

,,Činjenica je da postoji velika diskrepancija između privremeno i trajno oduzete imovine, ali uz zakonska ograničenja koja podrazumijevaju odluku isključivo suda i pravosnažnu krivičnu presudu u često kompleksnim predmetima sa velikim brojem optuženih lica, razlog se nikako ne može tražiti u postupanju Državnog tužilaštva. Ovo posebno kada se analizara vrijeme trajanja finansijske istrage i osnovanost tužilačkih predloga za privremeno oduzimanje imovine”, navodi se u dokumentu VDT-a.

Ocjene zavise od učinka

Koliko je ozbiljan pristup Državnog tužilaštva radu na oduzimanju imovinske koristi govori i činjenica da je novim Pravilima za ocjenjivanje državnih tužilaca i rukovodilaca iz maja 2025.godine predviđeno da broj pokrenutih izviđjaja i istraga utiče i na samu ocjenu državnog tužioca u postupku ocjenjivanja njegovog rada.

,,Tužilaštvo podržava najavljene izmjene i dopune zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, u okviru kojih se očekuje uvođenje mogućnosti trajnog oduzimanja imovinske koristi bez pravosnažne presude. Navedena izmjena bi vjerovatno dovela do većeg obima trajno oduzete imovine, ali i ta će odluka biti u isključivoj nadležnosti suda koji je, u konačnom, dužan da se stara o poštovanju ljudskih prava i da cijeni opravdanost zahtjeva”, piše u dokumentu.

Evropska komisija (EK), i u posljednjem izvještaju, upozorila je da su slabi rezultati u oduzimanju imovine stečene kriminalom, te da Crna Gora treba da osigura efikasno oduzimanje i konfiskaciju te imovine, kroz sistematsko praćenje tokova novca, sprovođenje posebnih istražnih mjera i dosljednu primjenu proširene konfiskacije.

Dodaje se i da Specijalno državno tužilaštvo (SDT), Specijalno policijsko odjeljenje (SPO) i Specijalizovano odjeljenje Višeg suda, nemaju dovoljno ljudskih resursa, niti adekvatnu infrastrukturu. Navodi se da SPO nema specijalizovanu početnu i kontinuiranu obuku u oblasti finansijskih istraga, a u kurikulumu Policijske akademije ne postoje redovni kursevi na ovu temu.

,,Uprkos povećanju broja otvorenih finansijskih istraga, broj konfiskacija je ostao nizak. Crna Gora mora riješiti probleme potpunog zemljišnog katastra, koji otežava finansijske istrage i konfiskaciju imovine, i osigurati da se koriste svi dostupni alati za konfiskaciju”, piše u izvještaju EK za 2025.godinu.