MKM je, u prethodnom periodu intezivno radilo na izmjenama i dopunama seta medijskih zakona kojima se poboljšava položaj novinara u Crnoj Gori i postavljaju osnove za zdrav razvoj medijskog sektora.

Njima su predviđene aktivnosti koje se odnose na medijski pluralizam, zaštita slobode i nezavisnosti medija od političkog uticaja, podsticanje samoregulacije, zaštita novinara i njihove slobode izražavanja.

Vršilac dužnosti (v.d.) generalnog direktora Direktorata za medija Neđeljko Rudović, je rekao cilj da je cilj da se dođe do zakona za koje će biti sigurni da je apsolutno svako rješenje dobro urađeno i da se došlo do zakona koji će biti napredak u odnosu na važeće propise.

„U Radnoj grupi smo, između ostalih, čuli predloge medija, Sindikata medija, predstavnika nezavisnih regulatornih tijela i državnih organa. Uporedu sa ovom javnom raspravom eksperti Savjeta Evrope (SE) čitaju ova tri nacrta prijedloga zakona i pripremaju svoje mišljenje“, naveo je Rudović.

Kako je istakao, mišljenje SE će zaokružiti finalne predloge i doće će se do zakona za koje će se moći reći da nijesu zakoni koje je predložilo samo MKM već i zainteresovana javnost u Crnoj Gori.

„Vjerujemo da ćemo javnom raspravom i okruglim stolovima dati veliki doprinos. Prema svim predlozima korekcija i sugestijama MKM će zauzeti stav“, istakao je Rudović.

Na prvom okruglom stolu učesnici su zauzeli svoje stavove i iznijeli predloge povodom Nacrta zakona o medijima.

Milošević: Novinar bi trebalo da ima benificiran radni staž i licencu

Tim povodom, predstavnik Udruženja novinara Crne Gore Ivan Milošević, poručio da bi novinar trebalo da ima benificiran radni staž i licencu.

Takođe, smatra da bi Fond za podsticanje pluralizma treba da pomogne portalima da, kako je kazao, dođu do svog mjesta na crnogorskoj medijskoj sceni.

„Moramo omogućiti i donijeti takve zakone u saradnji sa MKM da mediji i novinari budi slobodni“, rekao je Milošević.

Direktor Media centra Goran Đurović, smatra da treba onemogućiti nelojalnu konkurenciju, jer postoje mnogi koji nijesu registrovani.

„Ti mediji treba da se primoraju da uđu u sistem kako bi se na njih primjenile sankcije ili standardi utvrđeni zakonom. Tolerisanje medija koji nijesu upisanu u Evidenciju je jako loše”, istakao je Đurović.

On je saglasan sa tim da se radi na licenciranju medija i da se uvrsti sistem da se omogući ko će da bude novinar i da to povlači druge stavke.

Kovačević: Potreban fond za borbu protiv dezinformacija

Predsjednica Centra za demokratsku tranziciju (CDT) Milica Kovačević, naglasila je da je pitanje dezinformacija glavni problem.

„Imamo saglasnost u medijskoj zajednici oko pitanja dezinformacija i imali smo smo sastanak sa MKM u vezi sa Strategijom i zato je naša javna reakcija bila da ne smijemo propustiti šansu da taj problem uvedemo u zakone“, poručila je Kovačević.

Takođe, kako je dodala, predlažu i formiranje fonda za borbu protiv dezinformacija.
Rudović je na kraju završenog prvog okruglog stola ocijenio da su sve sugestije i teme bile predmet razmjene argumenata, ali da postoje značajne protivrječnosti u samoj medijskoj zajednici.

Ponovio je da su svi zainteresovani subjekti bili pozvani da učestvuju.

Rudović je kazao i da je Fond za pluralizam povećan i sada iznosi preko dva miliona eura.

O Nacrtu zakona o RTCG

Na dnevnom redu drugog okruglog stola bio je Nacrt zakona o javnom medijskom servisu Radio i Televizija Crne Gore.

Rudović je u uvodnom dijelu pojasnio da je ovim zakonom predviđeno povećanje broja članova Savjeta RTCG, ali i jačanje njihove nezavisnosti, profesionalnosti i odgovornosti, budući da su pooštreni i kriterijumi za imenovane članova Savjeta.

„Vrlo važno, predviđena je obavezna sudska zaštita u slučaju imenovanja i razrješenja članova Savjeta i rukovodstva RTCG”, kazao je Rudović.

Učesnici su saglasni da je cilj nezavisan Javni servis, a predloženi su i određeni amandmani, „kako bi Javni servis bio u službi građana i otvoren za sva novinarska udruženja”.

Takođe je poručeno da bi neko ko je novinar u Javnom servisu trebalo da bude licenciran od države, ali i da postoji tijelo koje bi izdavalo licence i pri tom bilo u potpunosti apolitično.

Predstavnci Mitropolije crnogorsko primorske (MCP) ocijenili su da se ne obraća dovoljno pažnje na aktivnosti svih vjerskih zajednica u Crnoj Gori.

„Mi želimo da naše predloge usaglasimo sa ostalim vjerskim zajednicima i zbog toga ćemo sa našim prijedlozima ići naknadno, odnosno do roka koji je utvrđen”, poručili iz MCP-a.

Takođe su učesnici razgovarali i iznijeli svoje prijedloge kada je u pitanju rad članova Savjeta RTCG-a i generalnog direktora.

Zakonske promjene ne treba da ugroze stabilnost i kontinuitet u radu Javnog servisa

Rudović je rekao da je cilj da dobiju najbolji mogući zakon. Povodom norme koja predviđa da članovi Savjeta RTCG-a i generalni direktor rade do kraja mandata, Rudović je kazao da je ta norma bila predmet komunikacije sa predstavnicima EU. 

„Stav je da zakonske promjene ne treba da ugroze stabilnost i kontinuitet u radu Javnog servisa. Kao što znamo rad RTCG u prethodnom izvještaju evropske komisije (EK) je pohvaljen”, zaključio je Rudović na kraju drugog okruglog stola.

Na trećem okruglom stolu razmatran je Nacrt zakona o audiovizuelnim i medijskim uslugama.

Rudović je kazao da je ovaj zakon važan jer se bavi i lokalnim javnim servisima i u tom smislu je važno naći taj model saradnje.

Takođe je, kako je dodao, cilj da lokalni javni servisi budu održivi i da ispunjavaju svoju ulogu na nivou lokalnih samouprava.

Dragan Popadić iz Radio Tivat smatra da je ovaj zakon dobar jer je neophodno obezjediti dugoročno i stabilno finansiranje lokalnih javnih emitera.

Glavni i odgovorni urednik RTV NK, Nikola Marković, smatra da je loše rješenje što lokalni i regionalni emiteri mogu da imaju samo jedan program.

“Zašto bi, ako imaju kadrovski potencijal ako mogu napraviti više, da se ograniče na jedan program, jer je to dozvoljeno i nacionalnom emiteru. Lokalni javni emiteri imaju drugu vrstu obaveza, a imaju ista prava kao RTCG”, pojasnio je Marković.

Rudović je na kraju pozvao sve zainteresovane da svoje predloge dostave do 18. decembra.

On je podsjetio da će nakon ovih komentara još jednom radna grupa preći sve norme,a da će Ministarstvo kulture i medija u konačnom, preuzeti političku odgovornost i uputiti predloge medijskih zakona Vladi na usvajanje.