Video
“Pravoslavna crkva u Crnoj Gori je konstituisana odlukom Svetog arhijerejskog sabora Srpske pravoslavne crkve (AS br. 95/zap. 208) od 26. maja 2006. godine kojom je predsjedavao pokojni patrijarh srpski Pavle”, pokazuje dokument koji objavljuje Pobjeda.
Na tu činjenicu je ukazao predsjednik Milo Đukanović, tražeći novi odnos države prema tom pitanju.
NOVI ODNOS
“U tom dokumentu se na više mjesta govori o Pravoslavnoj crkvi u Crnoj Gori i arhiepiskopu cetinjskom. Ako je SPC došla do novog stanovišta, treba da vidimo to i kakav je odnos države. I dalje sam na uvjerenju da je dobro da imamo ugovor jer on obavezuje i neodgovorne ljude”, istakao je Đukanović.
Pprema odluci Sabora iz 2006. godine, Pravoslavnu crkvu u Crnoj Gori sačinjavaju eparhije Srpske pravoslavne crkve: Mitropolija crnogorsko-primorska i Eparhija budimljansko-nikšićka, kao i djelovi eparhija Mileševske i Zahumsko-hercegovačke. Episkopski savjet Pravoslavne crkve u Crnoj Gori sačinjavaju episkopi eparhija Crnogorsko-primorske, Budimljansko-nikšićke, Mileševske i Zahumsko-hercegovačke. Episkopskim savjetom predsjedava arhiepiskop cetinjski i mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije, navodi se u odluci.
To faktički znači da su se nakon proglašenja državne nezavisnosti Crne Gore, stekli preduslovi za obrazovanje stalnog Episkopskog savjeta, koji je osnovan po uzoru na ranije osnovane episkopske savjete u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.
TOMOS
Odmah nakon toga, sve eparhije SPC u Crnoj Gori su upodobile svoje nazive pa tako na sajtu Mitropolije stoji naziv Pravoslavna crkva.
Zanimljivo je obrazloženje odluke o formiranju Episkopskog savjeta u Crnoj Gori u kojem su, između ostalog, navedene informacije o dobijanju tomosa za SPC.
- U duhu očuvanja jedinstva crkve i vjekovnog poretka drevne (1920. godine vaspostavljene) Pećke patrijaršije, priznatog i potvrđenog stečenim pravima i običajima kao i saglasnošću sveukupne Pravoslavne crkve vaseljenske (sr. Tomos Carigradske patrijaršije, br. 1148 od 19. februara 1922. godine), poštujući ugled Mitropolije crnogorske i njenu istorijsku ulogu u životu Crne Gore, koja je ponovo stekla svoju državnost, kao i šire, ovaj Sveti arhijerejski sabor odlučuje:
Pravoslavnu crkvu u Crnoj Gori sačinjavaju eparhije Srpske pravoslavne crkve: Crnogorsko-primorska, Budimljansko-nikšićka, kao i djelovi eparhija Mileševske i Zahumsko-hercegovačke. Episkopi navedenih eparhija sačinjavaju Episkopski savjet Pravoslavne crkve u Crnoj Gori, koji će se, pod predsjedništvom arhiepiskopa cetinjskog i mitropolita crnogorsko-primorskog, po potrebi sastajati radi savjetovanja i donošenja odluka iz njegove nadležnosti – navodi se u odluci.
TRAŽILI ZAKON, A NE TEMELJNI UGOVOR
U odluci Sabora se traži i donošenje zakona o položaju Pravoslavne crkve Crnoj Gori, ali ne i potpisivanje temeljnog ugovora.
– Jedna od osnovnih dužnosti Episkopskog savjeta Pravoslavne crkve u Crnoj Gori jeste da u saradnji sa državom Crnom Gorom i njenim nadležnim organima pokrene i da pomaže izradu i donošenje zakona o položaju Pravoslavne crkve i različitih vjerskih zajednica u Crnoj Gori; da preduzme sve potrebne mjere u cilju zaštite sveukupne duhovne i materijalne, pokretne i nepokretne imovine Pravoslavne crkve u Crnoj Gori, kao i na donošenju zakona o restituciji nacionalizovane i oduzete crkvene imovine poslije Drugog svjetskog rata – navodi se u odluci.
O svome radu Episkopski savjet Pravoslavne crkve u Crnoj Gori je dužan, shodno utemeljenom kanonskom poretku, da izvještava Arhijerejski sabor.
- Porfirije potpisuje dokument mimo volje pokojnog Amfilohija
Patrijarh srpski Porfirije rekao je da je postignuta saglasnost sa crnogorskim premijerom Zdravkom Krivokapićem oko potpisivanja temeljnog ugovora između države Crne Gore i Srpske pravoslavne crkve.
On je, u izjavi za Tanjug, rekao da je načelno dogovoreno da poslije vaskršnjih praznika dođe u Crnu Goru i potpiše taj dokument.
– Uvjeren sam da će potpisivanje temeljnog ugovora između SPC i države Crne Gore staviti tačku na nesporazume koje susrijećemo i u javnosti i u političkim kontekstima – rekao je Porfirije potvrđujući ranije pisanje Pobjede da će on potpisati dokument.
Stav patrijarha srpskog Porfirija je u direktoj suprotnosti sa voljom pokojnog mitropolita Amfilohija koji je tražio da on lično, kao predsjedavajući Episkopskog savjeta u Crnoj Gori, potpiše temeljni ugovor, kao što je bio slučaj u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.
Potpisom Porfirija – Crna Gora bi time priznala da potpisuje ugovor sa stranom crkvom, čije je sjedište u Beogradu, čime se, kako je Pobjeda ranije pisala, otvara pitanje: kako će patrijarh Porfirije potpisati ugovor sa Crnom Gorom koji treba da se primjenjuje na djelovima teritorije trećih država – Srbije i Bosne i Hercegovine.
- Abazović još nije upoznat
Dritan Abazović je, govoreći o temeljnom ugovoru Vlade sa Srpskom pravoslavnom crkvom, rekao da i dalje nije upoznat sa sadržajem tog dokumenta.
Abazović je kazao da je ,,vidio spinove u medijima kako podržava ugovor iako ga nije vidio“, navodeći da je rekao da podržava uređenje odnosa.
– Ja sa sadržajem nijesam i dalje upoznat. U momentu kada budem upoznat, biće i javnost upoznata. Ako budemo tretirali da je taj dokument dobar, ići će u procedure; ako ne, biće rasprave, svakako kao i o svakom drugom aktu – kazao je Abazović.
On je istakao da se ne zna kada će temeljni ugovor biti na dnevnom redu Vlade.
Preporučeno
– Ali će on biti prvo na Komisiji za politički sistem, mora da dođe tu, pa ide na Vladu. I da hoće neko da ga sakrije, ne može – poručio je Abazović, dodajući da ne bi pravio nikakav problem oko principa da ga u jednom periodu potpišu.
