Video
U otvorenom pismu kojim se obilježava 30. godišnjica od usvajanja Konvencije Ujedinjenih nacija o pravima djeteta, izvršna direktorka UNICEF-a skreće pažnju na glavne izazove s kojima se djeca širom svijeta suočavaju danas i suočavaće se u budućnosti.
Preporučeno
Dugotrajni sukobi, pogoršanje klimatske krize, sve veći stepen mentalnih bolesti među mladima i dezinformacije na internetu neke su od najvažnijih globalnih prijetnji djeci, objavio je danas UNICEF u otvorenom pismu izvršne direktorke te organizacije Henrijete For.
Pored postojećih prijetnji mladima, kao što su pristup obrazovanju, siromaštvo, nejednakost i diskriminacija, u pismu se upozorava na nove prijetnje dječjim pravima i ukazuje na neophodnost pojačavanja napora da se odgovori na iste. Pismo je objavljeno u sklopu UNICEF-ovog obilježavanja 30. godišnjice Konvencije o pravima djeteta – najčešće ratifikovanog svjetskog ugovora o ljudskim pravima.
„Vaša generacija, djeca današnjice, suočava se s nizom novih izazova i globalnih promjena koji su za vaše roditelje bili nezamislivi”, piše Forova. „Naša klima se mijenja nevjerovatnom brzinom. Nejednakost se produbljuje. Tehnologija mijenja način na koji doživljavamo svijet. Broj porodica koje migriraju veći je nego ikad prije. Djetinjstvo se promijenilo i u skladu s tim i mi moramo promijeniti svoje pristupe.”
Pismo opisuje osam ključnih izazova za djecu svijeta: dugotrajni sukobi; zagađenje i klimatska kriza; slabljenje mentalnog zdravlja; masovne migracije i kretanja stanovništva; apatridija; savladavanje vještina za tržište rada budućnosti; zaštita ličnih podataka i privatnosti na internetu; i dezinformacije na internetu.
U pismu se govori o sukobima i o podatku da je broj zemalja koje su u konfliktu danas najveći od donošenja Konvencije o pravima djeteta 1989. godine. Svako četvrto dijete živi u zemljama zahvaćenim nasilnim borbama ili katastrofama.
Kada je riječ o klimatskim promjenama, u pismu se upozorava da se djeca već sada suočavaju sa žestokim uništavanjem planete i globalnom klimatskom krizom, koja ima potencijal da ugrozi većinu pozitivnih rezultata ostvarenih u pogledu opstanka djece i njihovog razvoja u posljednjih 30 godina. Porast ekstremnih vremenskih pojava i zagađenja vazduha, kao i dugotrajne suše i poplave, dio su ove krize i nesrazmjerno pogađaju najsiromašniju i najugroženiju djecu.
UNICEF radi na ublažavanju efekata klimatske krize u brojnim zemljama širom svijeta. Na primjer, u Etiopiji, UNICEF je uveo novu tehnologiju za mapiranje podzemnih voda i razvija rješenja za zajednice koje hronično oskudijevaju vodom. U Malaviju je UNICEF razvio dugoročan, ekološki prihvatljiv sistem koji koristi solarnu energiju za poboljšanje pristupa lokalnih zajednica čistoj vodi. Ipak, mora se učiniti više kako bi se klimatske promjene usporile.
„Vlade i poslovni sektor moraju sarađivati u cilju smanjenja potrošnje fosilnih goriva, razvijati čistije poljoprivredne, industrijske i transportne sisteme, i investirati u razvijanje i povećanje broja obnovljivih izvora energije”, piše Forova.
U pismu se, takođe, izražava zabrinutost zbog toga što će većina djece, prirodno, odrastati u digitalnom okruženju koje je preplavljeno dezinformacijama. Na primjer, tzv. „deep fake” tehnologija koristi tehnike vještačke inteligencije za stvaranje krajnje uvjerljivih lažnih audio i video sadržaja, i to na relativno jednostavan način. Upozorava se da internet okruženje u kojem se istina teško može razlikovati od izmišljenog potencijalno može potpuno potkopati povjerenje u institucije i izvore informacija. Dokazano je da podriva demokratsku diskusiju, namjere birača i da podstiče sumnju u druge etničke, vjerske ili društvene grupe.
Forova upozorava da dezinformacije na internetu djecu već čine izloženom rizicima seksualnog iskorištavanja, zlostavljanja i drugim oblicima iskorištavanja; da podrivaju demokratske diskusije; a u nekim zajednicama čak i podstiču na ponovnu pojavu smrtonosnih bolesti zbog nepovjerenja u vakcine − koje je podstaknuto širenjem dezinformacija na internetu – što bi moglo rezultirati stvaranjem čitave generacije građana koji ne vjeruju nikome i ničemu. Kao odgovor na ovaj izazov, UNICEF sprovodi pilot-program medijske pismenosti, poput Mladih reportera u Crnoj Gori, čiji je cilj da mlade nauči kako da prepoznaju dezinformacije na internetu, kako da činjenično provjere onlajn sadržaje, te kako da ovladaju ulogama i tehnikama odgovornog novinarstva.
„Ne možemo se više naivno oslanjati na to da istina ima urođenu nadmoć nad neistinom u digitalnom dobu, te stoga moramo graditi društvenu otpornost na svakodnevnu bujicu laži na internetu”, piše Forova. „Morali bismo početi tako što ćemo mladim ljudima obezbijediti mogućnost razumijevanja kome i u šta mogu vjerovati na internetu, kako bi postali aktivni građani.”
Kada je riječ o mentalnom zdravlju, u pismu se upozorava da su, u posljednjih 30 godina od usvajanja Konvencije o pravima djeteta, mentalne bolesti među adolescentima u porastu, te da je depresija sada među vodećim uzrocima problema mentalnog zdravlja među mladima. U pismu se poziva da se prioritet dā odgovarajućoj promociji, prevenciji, terapeutskim tretmanima i rehabilitaciji djece i mladih čije je mentalno zdravlje ugroženo, te da se prevaziđu stigme i tabui u vezi s mentalnim bolestima, kako bi djeca i mladi mogli potražiti pomoć i dobiti podršku.
Konačno, u pismu se prepoznaje da su djeca i mladi već stvorili pokrete širom svijeta u potrazi za rješenjima za savladavanje izazova s kojima se oni – i njihovi vršnjaci – suočavaju, pozivajući svjetske lidere da ih prate.
„Današnja djeca i mladi preuzimaju vodeću ulogu u zahtijevanju hitnih akcija”, piše Forova. „Današnji mladi sada imaju riječ, a mi ih slušamo.”
