Video
To je saopšteno na pres konferenciji Evropske mreža organizacija za nadgledanje izbora (ENEMO) koja je predstavila privremeni izvještaj za period od 15. jula do 15. avgusta.
Zamjenica šefa misije, Ana Mihajlović, predstavila je misiju i rekla da djeluje poštujući sve međunarodne standarde nezavisnog posmatranja izbora.
Šef ENEMO posmatračke misije u Crnoj Gori, dr Gianluca Passarelli, kazao je da je ključni zaključak ENEMO privremenog izvještaja da domaće izborno zakonodavstvo u cjelini pruža osnove za održavanje demokratskih izbora u Crnoj Gori.
„Međutim, neke zakonske odredbe ostaju u suprotnosti sa međunarodnim standardima, uključujući prava glasača i kandidata. Pandemija Covid-19 negativno je uticala na uslove za održavanje parlamentarnih izbora i mogućnosti za sprovođenje kampanje, dok nepodudaranja u zakonima i nedostatak sveobuhvatnih propisa mogu zbuniti učesnike izbornog procesa“, objasnio je Passarelli.
Analitičarka izborne administracije i posmatračica DIK-a i OIK-a, Kristina Kostelac, ukazala je da se izbori administriraju profesionalno uprkos nedostatku pravne sigurnosti u pogledu nekih aspekata izbornog procesa.
„Državna izborna komisija (DIK) djeluje sveobuhvatno na transparentan način. Opštinske izborne komisije (OIK) djeluju profesionalno i efikasno i čini se da su pripremljene za predstojeće izbore“, izjavila je Kostelac.
Ona smatra da kasne promjene od strane DIK-a, kao i nedostatak jasnoće u pogledu toga da li će sve grupe birača imati priliku da glasaju zbog pandemije Covid-19, mogu uticati na kvalitet izbornog procesa.
„Ostaje nejasno kako će se sprovoditi obuke angažovanih u biračkim odborima i hoće li to uticati na njihovu spremnost za dan izbora “, dodala je Kostelac.
Ona je istakla da bi, što se tiče registracije birača, trebalo izraziti zabrinutost da bi prekomjerne odredbe zakona o biračkom pravu mogle dovesti do gubitka biračkog prava, u slučajevima kada su živjeli u inostranstvu i tek nedavno (manje od dvije godine) vratili se u Crnu Goru da obnove prebivalište u svojoj zemlji.
„Takođe, vlada opšta percepcija da postoje odstupanja između različitih baza podataka od kojih je sastavljen birački spisak i ukupan broj stanovništva starijeg od 18 godina”, kazala je Kostelac.
Iz ENEMO-a su napomenuli da bi dvogodišnje prebivalište koje je neophodno za kandidovanje na izborima takođe trebalo smatrati pretjeranim i u suprotnosti sa međunarodnim standardima.
„Međutim, za sve izborne liste je uspješno prikupljen potreban broj potpisa birača i registrovane su od strane DIK-a u zakonskom roku, sa izuzetkom liste samoproglašene jugoslovenske nacionalne manjine, čak i nakon podnošenja žalbe Ustavnom sudu“, rekla je Kostelac.
Dodala je da je, iako su sve izborne liste ispunile zahtjev za potrebnu kvotu za podjednaku zastupljenost polova, samo jedna nacionalna manjina premašila obuhvativši 70 osto kandidatkinja, dok su žene i dalje nedovoljno zastupljene u organima za sprovođenje izbora i javnom životu.
„Pored toga, na ovim izborima samo jednu izbornu listu predvodi ženska osoba”, rekla je Kostelac.
Analitičar izborne kampanje, Pierre Peytier, izjavio je da treba istaći zabrinutost zbog nedostatka sveobuhvatnih propisa o kampanji u zatvorenom i na otvorenom prostoru i ograničenjima u kampanji zbog epidemije Covid-19.
„Kao posljedica toga, izborni kandidati su povećali fokus svojih kampanja na društvenim mrežama i online medijima. Sama epidemija i usvojene odgovarajuće mjere zdravstvene sigurnosti mogu uticati na princip jednakih mogućnosti i mogućnosti da kandidati i stranke sprovode slobodno kampanju”, kazao je Peytier.
Iz ENEMO-a je saopšteno da sveukupni pravni okvir za medije, uključujući zakone i Ustav, uglavnom predviđaju slobodu govora i slobodu štampe, međutim, transparentnost u pogledu vlasništva nad medijima je ograničena i neadekvatno regulisana, posebno za online i društvene medije.
“Pojavljivanja državnih zvaničnika koja se koristi kao sredstvo za povećanje pokrivenosti listama na kojima se nalaze, van namjenskih reklamnih blokova, izaziva zabrinutost, jer može uticati na princip jednakih mogućnosti, kao i na obavezu nepristrasnosti medijskog izvještavanja o izbornoj kampanji”, istakao je Peytier.
Ukazao je da su ograničenja u pravnom okviru vezanom za kampanju državnih zvaničnika, potencijalnu zloupotrebu službenog položaja i izbjegavanje zamagljivanja granica između stranaka i države u potpunosti u skladu sa međunarodnim standardima.
“Međutim, izvještaji posmatrača ENEMO-a ukazuju na značajne navode o pritiscima na zaposlene u javnom sektoru, prijetnje o neobnavljanju ugovora, blokiranje profesionalnog napredovanja, pritisci na porodice zaposlenih i prijetnje gubljenjem položaja u slučaju da zaposleni odbiju podršku vladajućoj koaliciji. S druge strane, posmatrači ENEMO-a su u više slučajeva izvijestili o navodima o obećanjima o zaposlenju ili uslugama kao sredstvima za indirektnu kupovinu glasova”, dodao je Peytier.
Izmijenjena zakonska regulativa 2020. godine dovela je, kako je rakao, da okvir za finansiranje kampanja bude više u skladu sa međunarodnim standardima i uglavnom je u skladu sa GRECO antikorupcijskim standardima.
Uloga Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) i njen prošireni mandat omogućili su, kako je saopšteno, pružanje efikasnog nadzora nad finansiranjem kampanja.
“ENEMO ocjenjuje pozitivnim plan koji je objavio ASK za kontrolu i praćenje finansiranja političkih kampanja za ove izbore. Međutim, trebalo bi istaknuti zabrinutost u vezi sa poteškoćama u sprovođenju terenske kontrole i nadzora mogućih slučajeva zloupotrebe javnih sredstava ili ljudskih resursa, zbog nedostatka kapaciteta i ograničenih mogućnosti za sprječavanje ili uklanjanje zloupotrebe,” istakao je Peytier.
Preporučeno
Zakonski okvir pruža jedinstvenu hijerarhijsku strukturu rješavanja spora isključujući paralelno postupanje po žalbama. Ista žalba se ne može podnijeti različitim institucijama. Na osnovu dosadašnjih prikupljenih informacija, ENEMO smatra da kandidati razumiju proces žalbi, same žalbe i rokove. Međutim, prema izjavama, zainteresovane strane se često uzdržavaju od podnošenja izbornih žalbi zbog nedostatka povjerenja u institucije.
