Prema podacima Monstata, više od osam hiljada građana u Crnoj Gori je nepismeno. Većina nepismenih su starija lica, sa značajno više žena nego muškaraca, a najčešće žive u većim gradovima poput Podgorice, Bijelog Polja i Pljevalja. Ti podaci predstavljaju disbalans, jer imamo veliki broj visokoškolaca, kaže profesorica književnosti, Olga Komatina. Sistem je, smatra ona, negdje zakazao.
„Nijedan čovjek bez elementarne pismenosti ne može da obavlja ni jedan posao u eri savremene komunikacije u današnjem svijetu i ako postoji toliki broj nepismenih onda zaista jeste naša greška i treba stalno da radimo nešto konkretno da se to ne bi događalo“, ističe ona.Lektorka, Jelena Marković, saglasna je da se u sistemu nešto mora mijenjati. U Crnoj Gori se nikad nije više pisalo, a manje vodilo računa o jeziku i moramo voditi računa o tome, jer je lijepa riječ javno dobro, poručuje Marković.
„U današnje vrijeme vidite i mlade i obrazovane koji nisu sposobni da kažu što misle, a da bude razumljivo: da se ne oslanjaju na poštapalice, da ne koriste sleng u izražavanju, da razumiju razliku, jer to je danas jedan od pokazatelja pismenosti“, smatra Marković.
Preporučeno
Kada je riječ o obrazovnoj strukturi u Crnoj Gori, prema podacima Monstata, prema poslednjem popisu stanovništva 2023. godine bez završene škole su 4732 građana, završeno osnovno obrazovanje jma 90 819 građana, odnosno 17,8 odsto stanovništva, srednje obrazovanje 269641, odnosno 52,8 odsto stanovništva i visok nivo obrazovanja ina 26,2 odsto stanovništva starijeg od petnaest godina.