Video
Kako su naveli, nedostatak institucionalne podrške svake godine plaćamo sa desetinama izgubljenih života, a posebno su zabrinjavajuće pojave porast suicida i suicidalnih misli kod djece i adolescenata.
“Kao društvo smo zakazali. Rizici ili problemi, koji vode ka poremećajima mentalnog zdravlja, danas postaju sve brojniji, u uslovima savremenog načina življenja neophodno je hitno uključiti i investirati značajne resurse u sprovođenje akcija za podsticanje solidarnosti, osvješćivanje problema mentalnog zdravlja i posebno značaja prevencije”.
Veliki je problem, kako ističu, to što u Crnoj Gori ne postoji niti jedna institucija koja se bavi liječenjem psihičkih poremećaja kod djece, kao i to što nema ni dovoljno kadra specijalizovanog iz oblasti dječje psihijatrije. ,,Briga o mentalnom zdravlju mora krenuti od malih nogu. Konstantna potreba da se oslanjamo na zemlje regiona i njihove instutucije rezultat su kontinuirane nebrige za najranjivije kategorije društva. Tako osobe koje imaju mentalne smetnje ne ostvaruju pravo na blagovremenu potpunu, adekvatnu i kvalitetnu zdravstvenu zaštitu i ne znaju kome, kada i kako da se obrate za pomoć. Suicid se može prevenirati i to mora postati jedan od prioriteta države i nadležnih institucija, a multisektorska saradnja i adekvatna i primjenjiva strategija ključ su uspjeha”, kažu još iz URE.
Otvaranje SOS linija za prevenciju suicida na kojima bi radili stručnjasti iz oblasti mentalnog zdravlja koji bi usluge pružali 24 sata na dan – može biti dobar početni korak, ali iz URE smatraju da država mora imati dugoročnu strategiju za sistemsko rješavanje problema i poteškoća u oblasti mentalnog zdravlja.
“Godišnje u prosjeku preko 100 osoba počini samoubistvo, a to je alarmantan podatak. Stigmatizovanje, nedostatak empatije i predrasude ne smiju i ne mogu biti prepreka. Uvođenje novih servisa, jačanje postojećih, veća ulaganja u primarni i sekundarni nivo zdravstvene zaštite, jačanje strukturnih i kadrovskih kapaciteta za djecu, mlade i odrasle koji se suočavaju sa poteškoćama, ulaganje u edukacije, informisanje. Država mora učiniti sve da servsi budu dostupni i najugroženijim grupama i olakšati često neprijatne i duge procedure”, saopšteno je iz ove partje.
Preporučeno
Sem toga, kako još napominju, otvorenost prema psihičkim problemima mora biti veća u svim segmentima društva i različitim ambijentima – od škola i fakulteta, na poslu, u zdravstvenim institucijama… ,,Čak dvije trećine zemalja ne raspolažu podacima o mentalnim poremećajima. Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) i UNICEFA, svake godine, svaki peti adolescent doživi problem sa mentalnim zdravljem. Ministarstvo zdravlja mora da ubrza procedure oko nacionalne SOS linije, a mentalno zdravlje se mora prebaciti iz margine u fokus javnosti. Treba da razbijemo percepciju da su mentalni problemi “privatni”, kao i da prestanemo da pred njima zatvaramo oči”, zaključuju iz URE.
