Video
Najveći broj vjerskih objekata 18 gradiće Srpska pravoslavna crkva (SPC), jedan katolička, dva objekta planirana su za Islamsku zajednicu i jedan za Evangelističku crkvu.
Dio zemljišta na kome će se graditi pripada vjerskim zajednicama, a dio zemljišta su ustupili gradske vlasti i Vlada Crne Gore.
U Podgorici postoji 18 parohija SPC, u okviru kojih je devet hramova i par desetina manjih crkava. Islamska zajednica ima tri džamije. A katolička crkva jedan hram.
U Planu nema najave građenja novih škola, iako prema procjeni Prosvjetne zajednice Podgorici nedostaje 13 obrazovnih ustanova. U glavnom gradu postoje 23 osnovne i devet srednjih škola.
Objašnjavajući disproporciju između planirane gradnje vjerskih objekata i škola, psiholog i stručnjak za komunikacije Radoje Cerović kaže da je to proizvod velikog upliva SPC na proces odlučivanja koji uključuje i državne planove:
“Taj upliv je višeslojan na svim nivoima odlučivanja i u glavnom gradu i u državi”, ističe Cerović.
Srpska pravoslavna crkva i Ministarstvo prostornog planiranja nisu odgovorili na zahtjev RSE da prokomentarišu broj planiranih vjerskih objekata u odnosu na broj nedostajućih obrazovnih ustanova u glavnom gradu.
Crna Gora je po Ustavu građanska država u kojoj su vjerske zajednice odvojene od države.
Gdje će se graditi vjerski objekti?
Prema nacrtu prostornog plana Podgorice, SPC će graditi dva manastira u naselju Tološi i Kučima, planirana su tri Parohijska doma u Donjoj Gorici i Momišićima, kao i crkve i drugi vjerski objekti na Sadinama, Zagoriču, Veljem Brdu, Ćemovskom polju, Pod Goricom, Koniku…
Islamska zajednica će graditi džamiju u naselju Konik i Islamski centar na putu prema Tuzima.
Gradnja katoličke crkve je planirana na Fundini, dok će Evangelistička crkva Riječ Božija graditi hram u dijelu grada Preko Morače.
Đukanović: Vlast se dodvorava vjerskim strukturama
Prema istraživanju Centra za građansko obrazovanje od prije tri mjeseca skoro 60 posto mladih vjeruje svojoj religijskoj organizaciji, 56 posto navodi da im je za izbor partnera važna njegova religija, a 72 posto da im je značajno odobrenje porodice.
Programski direktor Centra Petar Đukanović kaže da davanje prioriteta izgradnji vjerskih objekata nije iznenađenje.
“Ali je zabrinjavajuće, da se vlasti više pokušavaju dodvoriti vjerskim strukturama nego što brinu o problemima građana. Računica je jasna – naklonost vjerskim zajednicama, posebno SPC, koja ima razvijenu infrastrukturu i osvjedočeni uticaj na glasače, postavlja se kao prioritet”, naveo je on.
Konstatujući da prebukirani vrtići i škole, kao i saobraćajna uska grla, ozbiljno ugrožavaju kvalitet života građana, Đukanović kaže da se ti problemi povlače u drugi plan pred interesima vjerskih institucija.
“Ovakav pristup planiranju favorizuje vjerske interese na račun univerzalnih građanskih vrijednosti koje odlikuju duh grada, i sve to u sekularnoj državi”, istakao je..
Đukanović navodi da su građani u slučaju izrade ovog Plana bili skoro potpuno isključeni jer javne rasprave gotovo da nije bilo, dok vjerske zajednice “nesmetano ostvaruju svoje prostorne, ali i druge, interese.”
“To osnažuje rastuću napetost između klerikalnih i građanskih vrijednosti. Trend klerikalizacije društva će se nastaviti jer izostaje ozbiljnija kritička rasprava o ulozi i uticaju vjere u društvu, u prvom redu kroz obrazovanje”, dodaje Đukanović.
Cerović: Osim države, klerikalizovan način razmišljanja
Cerović podsjeća na istraživanje Inglehart – Welzel prema kojem je Crna Gora 2003. godine bila u vrhu sekularnih država, uz Dansku, Švedsku i druge. Dvadeset godina kasnije ona je na dnu te ljestvice u rangu Zimbabvea, Libana, Turske i Irana.
Cerović kaže da ovo pokazuje u kojoj mjeri je u Crnoj Gori preovladao tradicionalizam i klerikalizam:
“To je kolosalni pad za koji su zaslužni loš obrazovni sistem, veliki propusti u institucijama koje crkva na veoma efikasno popunjava ostvarujući uticaj na stanovništvo”, kazao je Cerović.
Smatra da se ovdje ne govori samo o klerikalizaciji države i njenih institucija, već o “klerikalizaciji načina razmišljanja ljudi, njihove kulture i logike.”
“Posljedice visoke klerikalizacije društva, ocjenjuje dramatičnim. A činjenicu da vlasti izlaze u susret gotovo svakom zahtjevu vjerskih zajednica, smatra stvaranjem ‘države u državi’. To je moć bez kontrole koja može da odgovara i interesima druge države. Sve je moguće. Otvara se prostor za manipulaciju državnim interesima i građanima od strane centara nad kojima ne postoji nikakva demokratska kontrola”, kaže Cerović.
Uz to ukazuje da klerikalizacija negativno utiče na jačanje ljudskog kapitala:
“Toliki vjerski upliv, količina novca koja se daje za vjerske institucije i klerikalizacija obrazovanja u građanskim školama, uz vjerske koje se otvaraju na problematičan način, dodatno udaljava od tehnoloških nauka, esencijalnih za razvoj društva”, kazao je Cerović.
Smatra da to vodi ka kulturnoj, naučnoj i tehnološkoj izolaciji od Evrope.
Preporučeno
Posljednja istraživanja javnog mnjenja Cedema i Ipsosa pokazuju da preko 50 posto stanovništva Crne Gore ima povjerenje u SPC.
