Država godišnje troši oko 200.000 eura kako bi sačuvala imovinu oduzetu u krivičnim postupcima, ali dio tog novca odlazi na održavanje nekretnina i vozila koja još nijesu prodata, stavljena u funkciju ili ustupljena državnim institucijama. Istovremeno, Uprava za državnu imovinu suočava se sa problemima koji usporavaju raspolaganje oduzetom imovinom, od nelegalizovanih objekata i neriješenih upisa u katastar do poteškoća sa registracijom vozila i plovila.
Iz Uprave za državnu imovinu za Portal Standard navode da godišnji troškovi čuvanja, obezbjeđenja i održavanja oduzete imovine iznose oko 200.000 eura.
Iako Uprava vrši procjenu vrijednosti oduzete imovine za potrebe upravljanja, odnosno u slučaju pokretanja postupka prodaje, izdavanja u zakup ili ustupanja na korišćenje, iz te institucije nijesu precizirali kolika je ukupna tržišna vrijednost imovine kojom trenutno raspolažu. Nijesu dostavljeni ni podaci o tome koliko se od ukupnog fonda odnosi na nekretnine, vozila, novac i druge oblike imovine.
POŽAR OŠTETIO 13 VOZILA, OBEZBJEĐENJE POJAČANO NAKON INCIDENTA
Jedan od najozbiljnijih problema u upravljanju oduzetom imovinom odnosi se na njeno čuvanje. Posebno su u fokusu vozila koja se nalaze na parking prostoru Uprave, a koja su, kako su naveli iz te institucije, izložena bezbjednosnim rizicima.
U požaru koji je izbio 14. aprila 2026. godine oštećeno je ukupno 13 vozila. Iz Uprave navode da je u toku utvrđivanje i procjena nastale materijalne štete, tako da konačni finansijski iznos posljedica ovog incidenta još nije poznat.
„Predmetna vozila se čuvaju na parking prostoru Uprave za državnu imovinu koju obezbjeđuju pripadnici fizičke zaštite 24h dnevno“, saopštili su iz te institucije za Standard.
Međutim, uprkos takvom režimu obezbjeđenja, došlo je do namjernog paljenja vozila, nakon čega je Uprava, kako tvrde, pokrenula dodatne aktivnosti na podizanju nivoa bezbjednosti.
„Od momenta izbijanja namjernog paljenja vozila Uprava u kontinuitetu preduzima radnje na podizanju bezbjednosti predmetne lokacije“, navode iz Uprave.
Među najavljenim mjerama su dodatno uređenje lokacije, nabavka novih protivpožarnih aparata, pojačavanje hidrantske mreže i zapošljavanje dodatnih radnika koji će obavljati poslove fizičke zaštite.
Iz Uprave ističu i saradnju sa Upravom policije, Službom zaštite i spašavanja i Ministarstvom odbrane, koji im, u okviru svojih nadležnosti, pružaju pomoć radi unapređenja bezbjednosti prostora na kojem se čuva oduzeta imovina.
Ipak, u odgovoru nijesu precizirali koliki su dodatni troškovi nastali zbog požara, koliko će koštati sanacija oštećenih vozila niti da li je utvrđena odgovornost za incident.
LUKSUZNI AUTOMOBILI ČEKAJU PROCJENU, PRODAJA TEK NAREDNE GODINE
Dok država snosi troškove čuvanja oduzetih vozila i druge imovine, prodaja trajno oduzete imovine još je u pripremnoj fazi.
Iz Uprave objašnjavaju da se prodaja sprovodi u skladu sa Zakonom o državnoj imovini i Zakonom o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću. Postupak podrazumijeva angažovanje ovlašćenog procjenitelja i sudskog vještaka, koji utvrđuju procijenjenu vrijednost imovine.
Nakon toga slijedi javno nadmetanje, za koje se objavljuje poziv sa podacima o predmetu prodaje, početnoj cijeni, uslovima učešća i načinu nadmetanja. Po završetku postupka bira se najpovoljniji ponuđač, sa kojim se zaključuje ugovor o kupoprodaji.
„U toku je popis i procjena trajno oduzetih vozila, očekuje se da javno nadmetanje bude krajem ove ili početkom naredne godine“, navode iz Uprave.
To znači da će država do okončanja pripremnih i prodajnih procedura nastaviti da snosi troškove čuvanja i održavanja te imovine.
Poseban problem predstavljaju nekretnine koje zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa ili administrativnih prepreka ne mogu biti prodate ili stavljene u funkciju.
„Dešava se da postoje problemi koji se odnose na upis tereta u listove nepokretnosti, etažnu razradu, nelegalizovane objekte, problem prilikom registracije vozila, plovila. Sve su to problemi koji se u kontinuitetu rješavaju od strane Uprave za državnu imovinu“, kazali su iz te institucije.
Uprava tvrdi da u takvim slučajevima preduzima sve zakonom dozvoljene radnje kako bi se prepreke otklonile, nakon čega se odlučuje o daljoj namjeni imovine.
Ipak, nijesu precizirali koliko je nekretnina trenutno blokirano zbog ovih problema, koliko dugo država snosi troškove njihovog održavanja niti koliki je finansijski teret takvih slučajeva.
DODATNA ČETIRI ZAPOSLENA I PLAN ZA CENTAR ZA SKLADIŠTENJE
Godišnji trošak od oko 200.000 eura za čuvanje, obezbjeđivanje i održavanje oduzete imovine ukazuje na značajan finansijski teret koji država preuzima dok se ne steknu uslovi za njeno dalje raspolaganje.
Uprava priznaje da postoji potreba za unapređenjem administrativnih, tehničkih i prostornih kapaciteta.
„Tokom ove godine izvršili smo zapošljavanja dva službenika, a do kraja godine je planirano popunjavanje još dva radna mjesta u skladu sa Kadrovskim planom“, navode iz Uprave.
Još značajniji projekat je izgradnja Centra za skladištenje oduzete imovine, za koji je Uprava inicirala procedure za dobijanje saglasnosti za lokaciju.
„Centar bi bio izgrađen po evropskim standardima i smanjio bi rizik za nastanak bilo kakvih šteta“, poručuju iz te institucije.
Međutim, do njegove izgradnje ostaje otvoreno pitanje da li postojeći prostorni i tehnički kapaciteti mogu odgovoriti svim potrebama, posebno kada je riječ o vozilima, plovilima i drugim predmetima koji zahtijevaju posebne uslove skladištenja. Uprava u odgovorima nije navela koliko vozila i drugih predmeta trenutno čeka na odgovarajući smještaj.
ODUZETA VOZILA MOGU BITI USTUPLJENJA DRŽAVNIM INSTITUCIJAMA
Jedna od mogućnosti da se smanje troškovi čuvanja i da oduzeta imovina dobije konkretnu namjenu jeste njeno ustupanje državnim organima na korišćenje.
Iz Uprave pojašnjavaju da zakon predviđa mogućnost ustupanja privremeno oduzete pokretne imovine državnim organima bez naknade, ukoliko je to potrebno radi zaštite bezbjednosti lica koja se štite u skladu sa propisima o policijskom obezbjeđenju.
Postoji i mogućnost ustupanja pokretne imovine državnim organima ukoliko njena prodaja nije uspjela.
Odluku o tome kojoj će instituciji biti dodijeljeno vozilo ili drugi predmet donosi direktor Uprave za državnu imovinu, uz saglasnost Vlade Crne Gore.
„Troškove održavanja snosi organ kome je predmetna imovina ustupljena na korišćenje“, precizirali su iz Uprave.
To otvara mogućnost da i luksuzna vozila oduzeta u predmetima organizovanog kriminala, pod zakonom propisanim uslovima i uz odgovarajuće odluke nadležnih organa, budu stavljena u funkciju državnih institucija, umjesto da godinama ostanu na parkingu i stvaraju dodatne troškove.
Ipak, iz Uprave nijesu dostavili podatke o tome koliko je takvih vozila do sada ustupljeno, koje institucije ih koriste niti koliko imovine trenutno čeka na odluku o daljoj namjeni.
Na pitanje šta se promijenilo u upravljanju oduzetom imovinom nakon donošenja novog Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, iz Uprave navode da nije bilo značajnijih promjena koje se odnose na način upravljanja.
„Donošenjem novog Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću nijesu izvršene značajne promjene koje se odnose na način upravljanja oduzetom imovinom“, odgovorili su za Standard.
Preporučeno
Iz Uprave zaključuju da se imovina za koju postoje pravne i druge prepreke ne može staviti u dalju funkciju dok se ti problemi ne riješe, nakon čega se donosi odluka o njenoj namjeni.















