Video
On podsjeća da je, kada je u pitanju glavni specijalni tužilac Miliovoje Katnić, trebalo da se nesporno utvrdi činjenica od koje zavisi prestanak tužilačke funkcije shodno zakonskim određenjima koja se odnose na to da li je ispunio uslove za ostvarivanje prava na starosnu penziju.
”Ono što smo mogli da čujemo je da je ta činjenica sporna, da se o tome vodi upravni postupak i da ne postoji konačna odluka. Moje mišljenje je da je organ koji dodnosi odluku na osnovu te činjenice, koja tek treba da se utvrdi, trebalo da sačeka konačnu odluku u upravnom postupku. Na taj način bi imali neko rješenje koje je konačno, a Tužilački savjet je mogao tek tada donijeti deklarativnu odluku o prestanku tužilačke funkcije gospodinu Katniću. Oni to nijesu uradili i u svjetlu svega onoga što se desilo prethodne godine, utisak je da je bio jedan jasan politički cilj i politička namjera – da se ukloni ličnost gospodina Katnića sa pozicije GST-a”, kazao je Radulović.
On ističe da se o Katnićevom radu može misliti na jedan ili drugi način i dodaje da, prema njegovom mišljenju, ima puno razloga za opravdanu kritiku njegovog postupanja kao GST-a, ali da se to ne smije dovoditi u vezu sa načinom na koji je njemu prestala funkcija.
”Čak i da se nesporno utvrdi da je Katnić kršio zakon, to ne daje TS-u za pravo da sam krši zakon u slučaju njegovog udaljenja sa funkcije. To je moja ključna zamjerka na odluku TS-a, jer je prilično sporna i može u nekom sudskom postupku biti osporena, odnosno poništena. Pod parolom uvođenja vladavine prava čini mi se da je nova vlast, gdje računam i Tužilački savjet, shvatila da je dovoljno samo kritikovati ono što je bila praksa prethodne vlasti, ili konkretno Milivoja Katnića kao GST-a, i da samim tim stičete pravo i legitimitet da radite što god hoćete”, kazao je Radulović.
Prema njegovim riječima, najmanji je problem personalne prirode, odnosno da li je Katnić radio zakonito ili ne, što bi bilo neophodno utvrditi u zakonom propisanoj proceduri.
”Ali ono što je ključno za Crnu Goru kao državu, za crnogorsko društvo, je da se napravi otklon od nezakonitog postupanja i od loše prakse. Mi nijesmo imali potez u tom pravcu – da su nova vlast i organi koji su formirani nakon promjene vlasti pokušali da urade nešto što će pokazati da se suštinski ne slažu sa onim što je bilo loše u prethodnom periodu. Naprotiv. Imamo nastavak iste prakse pod izgovorom „mi to možemo raditi samo zbog toga što smo bili protiv vladavine DPS-a“, a sa istom matricom vladanja”, kazao je on.
DISKRIMINACIJA
Osim Katnića, na posljednjoj sjednici TS-a razriješeno je još devet tužilaca i tužiteljki po istom osnovu kao i GST-u, s tom razlikom što je tužiteljkama utvrđen prestanak funkcije sa navršenih 64, a tužiocima sa 66 godina. Isto se desilo i sa sutkinjama prošlog ljeta.
Radulović ocjenjuje da je odredba Zakona o PIO, koja je u avgustu 2020. izmijenjena, suštinski primjenom u praksi proizvela nešto što se svakako može tumačiti kao diskriminacija.
”Odredba sama po sebi nije sporna sa aspekta saglasnosti sa Ustavom, ali jeste njena primjena kada se dovede u vezu sa Ustavom kada se u pitanju sudije, odnosno sa Zakonom o državnom tužilaštvu kada su u pitanju državni tužioci. Najveći problem je što Ustavni sud već toliko vremena, još od septembra 2020. godine na incijativu Sudskog savjeta o ocjeni ustavnosti te odredbe Zakona o PIO, nije donio odluku a morao je do sada. Ustavni sud, u skladu sa svojim poslovnikom, ima ovlašćenje da prioritetno razmatra taj predmet i da donese odluku. Ustavni sud je zakazao po ko zna koji put i sada imamo ovaj problem”, navodi Radulović.
On se, kako kaže, pribojava da u nekom narednom periodu svi ovi tužioci i sudije, uključujući i GST-a Katnića, mogu ostvariti svoja prava pred nekim sudom zaključno i sa Evropskim sudom za ljudska prava.
”Onda ćemo doći u jedan ozbiljan problem. Dakle, pored svih opravdanih kritika na račun rada gospodina Katnića, možemo doći u situaciju veoma brzo da konstatujemo da su njemu prekršena osnovna ljudska prava, da je zakon prekršen na njegovu štetu i da država treba da mu je nadoknadi. To bi poslalo veoma lošu poruku i pokazalo da se praksa novog TS-a ne razlikuje puno od prakse prethodnog, a koju su mnogi ranije kritikovali.”
POLITIČKI UTICAJ
Detalj sa sjednice TS-a kada je članica savjeta tužiteljka Tatjana Begović iznijela stav da je tumačenje Zakona o PIO da se koleginice tužiteljke sa navršenih 64 godine šalju u starosnu penziju diskriminatorsko, a potom glasala za odluke o prestanku njihovih funkcija, prema Radulovićevom mišljenju je dokaz političkog uticaja na tužilačku orgnizaciju, ali ne i jedini.
”Nije samo taj primjer dokaz političkog uticaja. Sve ono što je prethodilo ovim odlukama, još od postupka usvajanja izmjena Zakona o državnom tužilaštvu pokazalo je da je očigledna namjera političkih partija da preuzmu kontrolu nad TS-om. Nije suština dakle u tome što je prethodna vlast opravdano kritikovana da je imala politički uticaj nad TS-om, već je u tome da nova vlast nije željela da napravi otklon od takve prakse. Željela je da kontrolu tužilačke organizacije preuzme u svoje ruke ”, rekao je Radulović.
Prema njegovim riječima, to je bila očigledna namjera vladajućih političkih partija u prethodnoj godini i to je bacilo sijenku i ozbiljnu sumnju na odluke donešene na posljednjoj sjednici TS-a.
Činjenica da smo na taj način ostali bez 23 sudija prošlog ljeta i 10 tužilaca u četvrtak je, kako smatra, veoma loša.
”Nije čak sporno ni to da smo imali prilično loše institucije u prethodnom periodu. Ali jedino što je gore od loših institucija je da ostanemo bez ikakvih institucija. Bojim se da neki potezi vladajućih partija idu u tom pravcu koji će podrazumijevati da institucije uopšte ne postoje. Ustavni sud je na ivici funkcionalnosti, a pitanje je da li je uopšte i funkcionalan s obzirom na praksu i način njegovog rada, imamo v.d. stanje u Vrhovnom sudu, v.d. stanje u Vrhovonom državnom tužilaštvu, od prije dva dana nemamo GST-a, a pitanje je u kom periodu ćemo ga dobiti. Sve je to naravno loše i šalje jednu poruku da država nije sposobna da obezbijedi elementarno funkcionisanje osnovnih institucija”, navodi Radulović.
On se nada, kako je kazao, da će se politička oligarhija uozbiljiti i da će osloboditi ključne institucije da funkcionišu u onom kapacitetu koji je neophodan da obavljaju minimum svojih ovlašćenja i nadležnosti.
”U tom smislu, postupanje TS-a nije dobar pokazatelj. Ako bilo ko smatra da je Katnić nezakonito radio, to mu ne daje opravdanje da nezakonito postupa kada je u pitanju njegov prestanak funkcije. Možda on nije trebalo da bude više na toj funkciji, ali je ključna stvar bila da se to odradi na zakonit način”, kazao je Radulović.
Prema njegovim riječima, zakonit put je bio da za primjedbe na postupanje Katnića, kada je većina članova TS već smatrala da on nije radio svoj posao na zakonit način, iskoriste svoja ovlašćena i iniciraju pokretanje disciplinskog postupka kako bi se utvrdilo da li je on eventualno počinio neki teži disciplinski prekršaj, i da ga eventualno onda TS razriješiti.
Preporučeno
”Ako su željeli da istraju na ovoj odluci da ga razriješe sa funkcije na osnovu ispunjenja uslova za starosnu penziju, onda su tu činjenicu morali da utvrde nesporno, odnosno da sačekaju konačno rješenje u upravnom postupku. Tužilački savjet nije uradio ni jedno ni drugo i očigledno je istrajao u namjeri ostvarenja nesporno iskazanog političkog cilja od prošle godine – da se Katnić ukloni sa pozicije – i donio na kraju veoma spornu odluku”, zaključio je Radulović.
