Rasprava o izmjenama zakona kojima se uređuje rad državnog i Specijalnog državnog tužilaštva u Skupštini Crne Gore otvorila je mnogo šire pitanje od samog usklađivanja propisa sa evropskim standardima. Dok vlast predložena rješenja predstavlja kao dio reforme pravosuđa i ispunjavanja obaveza iz pregovaračkih poglavlja 23 i 24, opozicija upozorava na moguće narušavanje ustavne podjele vlasti i slabljenje kontrole nad tužilaštvom.
U CGO-u, međutim, smatraju da se problem ne završava na pitanju ustavne podjele vlasti, već da predložena rješenja mijenjaju odnos između nezavisnosti i odgovornosti unutar samog tužilačkog sistema.
GST MOŽE PROTIV ODLUKE VDT-A
Predložene izmjene, kaže Vukčević, ugrožavaju adekvatnu kontrolu tužilaštva i doprinose prevelikoj koncentraciji moći, posebno kada je riječ o Glavnom specijalnom tužiocu. Objašnjava da je nesporno da je posao GST-a zahtjevniji od drugih tužilačkih poslova, zbog prirode kriminaliteta kojim se bavi, složenosti krivičnih predmeta, velikog broja optuženih, ali i rada izvan propisanog radnog vremena, što utiče i na njegov lični život.
“Stoga je ispravno i neophodno obezbijediti uslove za rad Specijalnog državnog tužilaštva koji će omogućiti nezavisnost u radu. Međutim, pogrešno je davati neprimjereno veliki obim ovlašćenja GST-u jer to nijesu zahtjevi Evropske unije, niti međunarodni standardi u uspostavljanju nezavisnog pravosudnog sistema”, kaže Vukčević.
Kao primjer navodi odredbu prema kojoj GST može podnijeti prigovor Tužilačkom savjetu kada VDT pojedine predmete ili radnje iz nadležnosti SDT-a povjeri Vrhovnom državnom tužilaštvu.
“Ukoliko se usvoji ova izmjena, biće narušeni hijerarhijska struktura tužilačke organizacije, jedinstvo državnog tužilaštva, kao i jasna linija odgovornosti“, kaže on.

Osim toga, dodaje, nije se pristupilo izmjenama zakonskog okvira za upućivanje na rad tužilaca.
“CGO je ranije upozoravao da se ustalila praksa po kojoj tužioci sa minimalnim iskustvom, na osnovu upućivanja na rad, preuzimaju najosjetljivije predmete organizovanog kriminala i visoke korupcije. Ta praksa dugoročno nije dobra ni za kvalitet istraga, ni za kredibilitet SDT-a, ni za povjerenje javnosti u tužilački sistem, pa je izmjenama zakona bilo neophodno obezbijediti transparentnu proceduru sa jasnim uslovima za upućivanje na rad”, objasnio je.
SPECIJALNI TUŽILAC BEZ ISKUSTVA U TUŽILAŠTVU
Na pitanje o mogućnosti da specijalni tužilac bude izabran među pravnicima sa deset godina iskustva, bez prethodnog rada u tužilaštvu ili sudstvu, Vukčević upozorava da je posebno problematično to što predlog ne ograničava broj takvih, nekarijernih tužilaca u SDT-u.
“Ovakva norma bi omogućila da neko ko je, recimo, 10 godina radio u državnoj ili privatnoj firmi, može da bude izabran za specijalnog tužioca. Uzimajući u obzir složenost posla koji obavlja specijalni tužilac, nije dobro ostavljati isuviše veliki prostor da ovaj posao obavlja neko ko nema iskustvo u državnom tužilaštvu ili sudstvu.
Ovakva norma ne bi bila sporna ako bi bilo predviđeno da se jedan tužilac u SDT-u bira na ovaj način, ali postojeći predlog izmjene ne pravi ograničenja u broju nekarijernih tužioca, pa bi bilo moguće da oni u određenom trenutku predstavljaju većinu u SDT-u”, ističe Vukčević.
Osim toga, dodao je, predviđeno je i da GST može biti neko ko ima najmanje 15 godina iskustva na drugima poslovima, što povećava rizik da na čelu ove važne institucije bude lice koje nikad nije potpisalo optužnicu ili presudu.
BEZ PROVJERE RADA, SA MJESTOM U VDT-U
Vukčević smatra da bi izuzimanje glavnog specijalnog tužioca iz sistema ocjenjivanja oslabilo njegovu odgovornost za rezultate rada i stavilo ga u povlašćen položaj u odnosu na druge tužioce i rukovodioce državnih tužilaštava, koji bi i dalje bili podvrgnuti ocjenjivanju i mogućim disciplinskim posljedicama.
“Odgovornost svih tužilaca, pa i GST-a, mora biti regulisana sa posebnom pažnjom jer ona omogućava profesionalno i časno vršenje tužilačke funkcije koje će doprinijeti većem stepenu povjerenja javnosti u tužilaštvo. Osim toga, ocjene iz izvještaja Evropske komisije pokazuju da su naši rezultati u oblasti disciplinske i etičke odgovornosti tužilaca i sudija nezadovoljavajući, pa bi usvajanje ovakve izmjene bilo u suprotnosti sa nalazima i preporukama koje smo dobijali od Evropske unije”, kazao je.
Dodatno, zabrinutost budi i predložena izmjena po kojoj će GST, po isteku mandata, obavljati funkciju državnog tužioca u Vrhovnom državnom tužilaštvu.
“Ako se usvoji ova izmjena, to će dovesti do nejednakog položaja ostalih rukovodioca državnih tužilaštava koji nemaju isto pravo. Ukoliko sistematski tumačimo ovu i prethodno navedenu izmjenu, to bi značilo da GST kojeg niko ne ocjenjuje, ima pravo da nakon kraja mandata obavlja funkciju tužioca u Vrhovnom državnom tužilaštvu. S druge strane, rukovodilac nekog drugog tužilaštva koji npr. svake godine dobije ocjenu “zadovoljava” neće moći da ima isto pravo kao GST”, naveo je Vukčević u razgovoru za Standard.
KAD SE EU KORISTI KAO POKRIĆE
Vukčević upozorava da postoji rizik da se, pod obrazloženjem usklađivanja zakonodavstva sa standardima Evropske unije, usvoje rješenja koja nijesu nužno dobra za jačanje nezavisnosti i odgovornosti institucija. Kako navodi, politički akteri u Crnoj Gori nerijetko pogrešno ili zlonamjerno koriste argument usklađenosti sa standardima EU.
“Pogrešno kada ne razumiju da postoji određeni broj oblasti koje nijesu uređene na isti način u većini država EU, što znači da nema ustanovljenih standarda. U takvim situacijama nije dovoljno pozivati se na zakonska rješenja koja su se pokazala kao dobra za jednu ili nekoliko država Evropske unije, jer takva rješenja ne moraju biti prilagođena kontekstu i demokratskoj tradiciji u Crnoj Gori”, navodi on.
Zlonamjerno, dodaje, kada neki politički akteri svjesno kreiraju pogrešnu sliku da su određene zakonske izmjene neophodne zbog preporuka Evropske unije, a suštinski je cilj usvajanja tih izmjena bio da se zaštite interesi njihovih političkih partija.
“Najbolji primjer za ovakvo zlonamjerno tumačenje bilo je opravdavanje usvajanja spornih izmjena Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB) i Zakona o unutrašnjim poslovima”, kaže Vukčević.
Neophodno je, ističe Vukčević, da sve političke partije (a posebno vladajuće koje imaju veću odgovornost) shvate da dogovor oko najvažnijih pitanja u državi treba da postignemo otvorenim dijalogom između donosilaca odluka i stručne javnosti kroz djelotvornu javnu raspravu.
“Samo na ovaj način možemo postati zrelo demokratsko društvo koje je spremno da garantuje nezavisnost pravosudnog sistema”, zaključio je Vukčević u razgovoru za Standard.
Preporučeno
















