Video
Jovanović je prijavio da je 22. januara 2021. mučen od strane policijskih službenika koji su toga dana ušli u stan u kome se nalazio i vršili pretres.
On tvrdi da nije pružao nikakav otpor, ali je odmah oboren na pod i više maskiranih policajaca, sa fantomkama, ga je udaralo pesnicama po leđima.
“Tom prilikom je zadobio povredu nosa. Poslije izvjesnog vremena je, kaže, prebačen u drugu prostoriju u kojoj se maltretiranje nastavilo – tada gaženjem čizmama po nogama i rukama i udarcima po genitalijama i u predjelu rebara. Zatim je iz Tivta prebačen u Podgoricu, u prostorije policije u Siti molu (prostorije Sektora za borbu protiv kriminala), gdje se zlostavljanje nastavilo”, navodi se u saopštenju Akcije za ljudska prava (HRA).
Jovanovića zastupa advokatica Milena Brnović u okviru programa HRA za zaštitu žrtava torture koji finansijski podržava UN fond za žrtve torture (UNVFVT).
Fotografije Jovanovića koja potvrđuje torturu, na kojoj se vidi jasna povreda nosa o kojoj je govorio još 2021. godine, nalazi se u prepiskama iz SKY aplikacije.
“Međutim, izostanak djelotvorne istrage i volje tužilaštva da u ključnim trenucima pribavi neophodne dokaze, doveli su do toga da nakon više od tri godine u ovom predmetu nema pomaka”, rekli su iz HRA.
Ustavni sud je zaključio da je Jovanoviću povrijeđen materijalni i procesni aspekt prava iz čl. 28 Ustava Crne Gore koji garantuje nepovredivost fizičkog i psihičkog integriteta, i jemstvo da niko ne može biti izložen mučenju, nečovječnom ili ponižavajućem postupanju, i čl. 3 Evropske konvencije o ljudskim pravima, koji sadrži istu garanciju.
“Ustavni sud je “van razumne sumnje” potvrdio vjerodostojnost navoda o zlostavljanju od strane policijskih službenika. Zaključak je izveden na osnovu „skupa indicija, dokaza, kao i nespornih, dovoljno ozbiljnih, jasnih i usaglašenih pretpostavki poput nastalih tjelesnih povreda koje su konstatovane u Urgentnom centru, a za koje se vještak medicinske struke izjasnio da su mogle nastati za vrijemenjegovog lišenja slobode“”, piše u saopštenju.
Istraga ODT o prijavi zlostavljanja nije bila djelotovorna, utvrdio je sud, jer nije zadovoljila standarde hitnosti, temeljitosti i nezavisnosti, i nije dovela do identifikacije i kažnjavanja policijskih službenika, za koje se osnovano sumnjalo da su prema Jovanoviću izvršili krivično djelo mučenja.
U pogledu temeljitosti, Ustavni sud je ocijenio da ODT nije sprovelo dokaznu radnju prepoznavanja iako je Jovanović detaljno opisao službenike koji su ga zlostavljali, a jednog od njih, Borisa Anđušića, i imenovao kao vjerovatnog izvršioca.
“Anđušić je saslušan kao svjedok, ali radnja njegovog prepoznavanja od strane oštećenog Jovanovića nije preduzeta bez opravdanja. U Odluci Ustavnog suda se navodi i da je ODT propustilo da vještači Anđušićev mobilni telefon, iako je time moglo da provjeri Jovanovićeve navode da je i Anđušić prisustvovao zlostavljanju”, piše u saopštenju.
Zaključeno je da je povređen princip nezavisnosti, jer je identifikacija policijskih službenika, za koje je postojala osnovana sumnja da su mučili Jovanovića, povjerena Upravi policije.
“Prema međunarodnim standardima istraga je nezavisna samo ako je spovedena od strane organa čiji pripadnici izvjesno nijesu bili uključeni u navodno zlostavljanje. Drugim riječima, državno tužilaštvo se moralo baviti identifikacijom policijskih službenika, umjesto što je to i u ovom slučaju prepustilo policiji”, zaključio je sud, istakli su iz HRA.
Nadležna državna tužiteljka Ivana Vuksanović je, utvrdili su, prekršila i princip hitnosti jer je tek posle četiri mjeseca i 15 dana od podnošenja krivične prijave tražila video zapis iz prostorija Uprave policije u kojima je boravio Jovanović. Video zapis nije dostavljen, jer je istekao rok za njegovo čuvanje.
“Princip hitnosti je narušen i time što je osumnjičenog policijskog službenika državna tužiteljka saslušala kao svjedoka tek posle godinu dana od kako ga je podnosilac ustavne žalbe označio kao izvršioca torture. U tom smislu, ODT u Podgorici je dobilo nalog da preduzme odgovarajuće mjere i radnje, radi sprovođenja temeljne, brze i nezavisne istrage, te da roku od tri mjeseca, od dana objavljivanja ove Odluke u “Službenom listu Crne Gore”, dostavi izvještaj Ustavnom sudu o izvršenju njegove odluke”, navode iz te NVO.
Iz HRA smatraju da utvrđeni propusti u istrazi ukazuju na namjerno pomaganje službenicima policije da izbjegnu odgovornost.
Preporučeno
“Tužilački savjet je još 13. maja 2023. godine utvrdio da je pritužba na rad tužiteljke Vuksanović osnovana, jer ona u predmetu nije postupala blagovremeno. Očekujemo da Vrhovni državni tužilac posle ove odluke Ustavnog suda i usvojene pritužbe od strane Tužilačkog savjeta ispita postupanje i utvrdi odgovornost državne tužiteljke za nedjelotvorno postupanje u ovom predmetu”, poručili su iz HRA.
