“I da imamo takav uređaj, koji bi omogućio izradu jako kratkoročnih prognoza vremena, naročito najavu grmljavinskih vremenskih nepogoda u realnom remenu – ko bi radio na njemu? Da bismo upotrijebili mnogo kvalitetnih informacija koje radar može da pruži, u cilju najave vremenskih nepogoda, potrebni su stručnjaci meteorološke struke koji se razumiju u fiziku atmosfere i obučeni su za korišćenje meteoroloških radara. Mi takvih kadrova sada nemamo. Koliko je ovaj kadrovski problem velik pokazuje činjenica da u državnom zavodu zaduženom i za meteorologiju, od oko 120 zaposlenih, samo su četiri diplomirani meteorolozi”, kazao je Vučković.
Prema njegovim riječima, nedostaje i odgovarajući, razrađen sistem upozoravanja posredstvom kojeg bi se obrađeni podaci distribuirali krajnjim korisnicima u realnom remenu, jer se oni ne mogu svesti samo na objavljivanje u medijima.Prioriteti
Vučković, koji je dugo radio u ZHMS, ističe da ta institucija ni sada ni ranije, zbog nedovoljnog broja zaposlenih stručnjaka, nije imala dvadeset četvoročasovno praćenje vremena.
“Razlozi za takvo stanje su brojni, od finansijskih uslova i prilika, preko činjenice da je riječ o kadru koji je inače deficitaran. Bilo bi najvažnije da se stvore preduslovi da se ZHMS kadrovski ojača stručnjacima meteorološke struke, koji bi mogli da iznesu teret razvoja u oblasti najave vremenskih nepogoda u realnom vremenu”; ističe Vučković.
Kako je Pobjedi zvanično rečeno iz ZHMS-a, bez adekvatnog meteorološkog radara, za čiju su nabavku procedure pokrenute tek ove godine, u Crnoj Gori nije bilo uslova za predviđanje i tačno lociranje područja koje će pogoditi oluja kakva je prošlog utorka na jugu i u centralnim djelovima zemlje prouzrokovala ljudske žrtve i proizvela velike materijalne štete, uključujući i višemilionske na efektivi za manipulaciju tereta u Luci Bar, gdje su uništena sva tri pretovarna mosta.
To je navedeno u odgovorima Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju na pitanja Pobjede upućena direktorici te ustanove Dušici Brnović o tome da li se, shodno obavezama koje proističu iz Zakona o meteorološkim poslovima, može postaviti pitanje odgovornosti te institucije za srazmjere štete i posljedica koje su se odigrale u utorak sredinom dana.
Iz te institucije koja, osim tehničkih, kuburi i sa nedostatkom stručnih kapaciteta, odnosno ljudstva koje bi bilo angažovano 24/7 za praćenje u realnom vremenu i izdavanje blagovremenih upozorenja, najavili su da se ove godine konačno krenulo sa procedurom nabavke radara za koji je u pripremi izrada projektne dokumentacije.
U mjeri mogućeg
Vučković ističe da je na osnovu raspoloživih tehničkih i kadrovskih potencijala ZHMS objavio ono što je mogao uoči prošlonedjeljnog nevremena.
“Narandžasti meteoalarm, koji je izdat dan ranije za pojedine djelove zemlje, bio je dovoljno upozorenje, koje podrazumijeva da može biti nepogoda. To je navedeno i u prognozi dan ranije, kojom je predviđena mogućnost grmljavinskih procesa i lokalnih pljuskova”, kazao je Vučković.
Prema njegovim riječima, način izvještavanja, koji se definiše kroz žuti, narandžasti i crveni meteoalarm, dosta je grub.
Foto: Pobjeda/Dragan Mijatović
“Taj način izvještavanja kroz žuti, narandžasti i crveni meteoalarm je dosta grub, ne može se locirati kad i gdje će se pojaviti nepogoda kao prošlonedjeljna, već samo predvidjeti opšti uslovi. Jedna izolovana grmljavinska konvektivna ćelija se razvija u 20 minuta. Ne mora da se kreće, nijesu sve povezane sa kretanjem i premještanjem, već se može razviti lokalno i nestati u roku od pola sata”, navodi Vučković.
Naglašava da ipak nije sva poenta u nabavci radara, već da mora postojati i prateća infrastruktura i institucije koje će do onih kojima je potrebno blagovremeno distribuirati dobijene podatke.
Napominje da je još davne 2002. godine izrađen projekat opremanja Crne Gore meteorološkim radarima, po kojem su za potpuno pokrivanje teritorije bila potrebna dva radara i Vlada Crne Gore je tada donijela odluku o nabavci, koja se, nažalost, nikad nije realizovala.
“Postavlja se pitanje, kako u državi u kojoj nema razvijenog sistema za najavu nepogoda u realnom vremenu to učiniti. Mora postojati plan procedura, ko se alarmira, na koji način…Taj posao mora obavljati institucija zadužena za najavu opasnih pojava i mora postojati utvrđena procedura kako se to radi. Kao što imamo aerodromsko upozorenje da postoje uslovi za razvoj meteopojava koje mogu da ugroze vazdušni saobraćaj i čim se pojave ti znaci, obavještavaju se institucije nadležne da pravovremeno reaguju na tu informaciju. To, osim vazduhoplovstva, ne postoji na nivou države”, kaže Vučković.
Apeli i preporuke
Da je nabavka meteoradara prijeka potreba, ukazuje se sa različitih adresa, formalno ili neformalno duže od dvije deceniju, ali i pored činjenice da svi strateški dokumenti iz ove oblasti naglašavaju neophodna tehnička i kadrovska unapređenja za adekvatno suočavanje sa potencijalnim rizicima od katastrofa, Crna Gora do danas nema takav sistem koji prema nezvaničnim procjenama košta više od pet miliona eura, i to bez održavanja i obuke kadrova.
Apel za nabavku sistema uputila je još prije šest godina i Nacionalna komisija za istraživanje nesreća i ozbiljnih nezgoda vazduhoplova, događaja koji ugrožavaju sigurnost željezničkog saobraćaja i pomorskih nezgoda i nesreća.
To tijelo je od osnivanja istraživalo slučajeve nesreća i ozbiljnih nezgoda iz sva tri vida saobraćaja za koje je osnovana, a u svakoj sigurnosnoj istrazi su uzimali u obzir faktor vremena, u smislu meteorološkog stanja u momentu događanja neke nesreće ili ozbiljne nezgode.
Kako se navodi u sigurnosnim preporukama komisije koje su u decembru 2018. godine upućene resoru Ministarstva saobraćaja i pomorstva (nakon analize nesreće i pogibije paraglajderista kod Budve), naglašeno je da je potrebno hitno pokrenuti inicijativu za nabavljanje meteoroloških radara i obezbjeđenje neophodnih kadrova za njihovu upotrebu.
Preporučeno
“U posljednje četiri godine evidentirali smo nekoliko slučajeva nesreća i ozbiljnih nezgoda koji su kao uzrok imali naglo pogoršanje meteosituacije, a u kojima je bilo i ljudskih žrtava. U nesreći u kojoj su poginula dva lica, tandem paraglajdera u reonu Brajići – Bečići, takođe je kao jedan od najdirektnijih uzroka bilo naglo pogoršanje meteosituacije. Komisija je mišljenja da bi svi ovi slučajevi bili izbjegnuti da postoji sistem bliskog upozorenja o nailasku lošeg vremena, oluje sa kišom, jakim vjetrom i slično. Ključni faktor ovakvog sistema upozorenja je meteorološki radar i iz tog razloga komisija izdaje sigurnosnu preporuku Ministarstvu saobraćaja i pomorstva”, navodi se u dokumentu iz decembra 2018. godine u koji je Pobjeda imala uvid.
Video