Video
Novinarka Tanja Pavićević poručila je da su danas tu da kažu „ne zaboravu, ne krivotvorenju, ne ponižavanju, ne brisanju vrijednosti na kojima je Crna Gora stasala kao slobodna, antifašistička i građanska zemlja“.
Arhitekta Veselin Bato Radulović kazao je da je došao na okupljanje kao slobodan građanin.
,,A bio sam slobodan i u utorak kod Vile Gorica kada sam zasut hemijskim otrovima, ali ni hemijski otrovi ni bolest me neće spriječiti da idem tamo đe su pravo i pravda. Biću uvijek tamo đe se slave tekovine naše Crne Gore. Ovdje sam da vam čestitam 13. jul. Živjeli, za srećnu Crnu Goru”, poručio je Radulović.
Dekan FCJK Aleksandar Radoman poručio je da je Crna Gora podijeljena oštrim linijama razgraničenja – vrjednosnim linijama.
,,I ovoga 13. jula kao i onoga koji danas slavimo, Crnu Goru dijeli oštra linija razdvajanja ne po etničkom nego po vrednosnom kriteriju. Razlike su samo personalne. Ostalo je sve manje-više isto. Na jednoj strani su oni koji baštine slobodarsku borbu crnogorskoga naroda, međunarodno potvrđenu 13. jula 1878. i opet obnovljenu 13. jula 1941. Na drugoj su duhovni potomci Joanikija Lipovca koji je dan uoči 13. jula 1941. držao zdravicu okupacionome guverneru Biroliju i poklonici četnika koji su od jeseni 1941. do sramotnoga sloma 1945. bili izdajnička, zločinačka banda koja je radila za interese naci-fašista i etnički homogene Velike Srbije. Njihovi ideološki potomci danas blasfemično uručuju 13-julsku nagradu promoterima svega onoga što je antipod crnogorskome 13. julu”, rekao je Radoman.
Ali, kako je istakao, nema sumnje da će ishod ove borbe biti isti kao i svaki put kad se Crna Gora borila s onima koji su je tretirali kao prćiju jednog genocidnog, velikodržavnog projekta.
,,Isti kao i onda kad su crnogorske heroine i heroji kao dio velike antifašističke koalicije dali svoj ogromni doprinos slomu naci-fašizma. Ova je borba perfidnija od one prije 80 godina jer danas se ne puca. Zato je potrebno osvješćivati građane baš onako kako su to nekad radili ilegalci”, dodao je Radoman.
Pokret je, smatra on, pokret koji će imati jasan cilj – dugoročnu emancipaciju Crne Gore ,,kako se ne bismo na svakih pola vijeka morali boriti protiv povampirene bjelaško-četničke ideologije”.
„Tekovine antifašizma da budu nacionalno dobro Crne Gore i da se na tome obrazuju mlade generacije koje smo veoma zapustili“, istakao je akademik Vukić Pulević.
Građanima se obratio i Saša Jovetić.
Na putu ka spomeniku vozač vozila bez registarskih tablica je pokušao da prođe kroz kolonu, ali su ga građani zaustavili.
Foto: Antena M
Prije polaganja vijenca građani su pjevali himnu Crne Gore.
Položen je vijenac na spomenik Partizanu-borcu.
Reditelj Danilo Marunović je sa tog mjesta poručio da povlačenje nije opcija.
,,Idemo do kraja. Naše vrijednosti su superiorne”, istakao je on.
,,Ovo nije samo izložba, ovo je čin otpora protiv istorijskog reviozionizma, fašizacije društva i pokušaja da se zločin pretvori u vrlinu. Vrijeme je da dignemo glas”, piše u pozivu.
Organizatori su poručili da ne pristaju na prekrajanje prošlosti i zaborav.
,,Borba protiv fašizma je stalna dužnost slobodnog čovjeka. Vidimo se na Gorici”, poručeno je u pozivu.
Režiser Danilo Marunović, pozvao je građane na skup poručujući: Vidimo se na ,,crvenoj liniji”.
Preporučeno
Nakon izložbe, okupljani će ići do spomenika da polože vijenac.
