Kako navode, istraživanje je obuhvatilo novinarke i urednice iz televizijskih, štampanih i online medija, kao i freelance novinarke, koje su kroz lična profesionalna iskustva ukazale na izazove sa kojima se suočavaju u svakodnevnom radu. Iako mnoge redakcije formalno promovišu ravnopravnost, sagovornice ističu da se rodna pristrasnost često manifestuje kroz suptilne stereotipe o tome koje teme su „prirodnije“ za žene, a koje za muškarce.

“Poseban izazov predstavlja i odnos institucija prema medijima. Sagovornice naglašavaju da se novinari i novinarke često suočavaju sa sporim ili nepotpunim odgovorima institucija, što otežava pravovremeno i kvalitetno informisanje javnosti”, piše u saopštenju.

Dodaju da digitalni prostor dodatno komplikuje profesionalni rad novinarki.

“Komentari na društvenim mrežama i portalima često uključuju lične ili rodno obojene napade koji prevazilaze profesionalnu kritiku i predstavljaju dodatni pritisak za žene u medijima”, ističe se u saopštenju.

Uprkos ovim izazovima, analiza pokazuje visok nivo profesionalne posvećenosti među novinarkama.

Povezani članci

Društvo

DANIJELA OSTOJIĆ ZA STANDARD: Balkanska uvjerenja i potisnute emocije stvaraju generacije anksioznih ljudi

Društvo

Nikolić: Novinarke koje istražuju kriminal i korupciju žrtve fizičkog ali i onlajn nasilja

Društvo

ŠABOTIĆ ZA STANDARD: Od tradicije sam uzela samo ljepotu – stereotipe razbijam i ne dozvoljavam da se dijelimo na krvna zrnca

“Njihova spremnost da se bave kompleksnim političkim i društvenim temama, kao i da promovišu rodno senzitivno izvještavanje, predstavlja važan doprinos razvoju profesionalnih standarda i demokratskog javnog prostora u Crnoj Gori”, dodaje se u saopštenju.

Kako poručuje, nalazi istraživanja ukazuju na potrebu za dodatnim programima profesionalnog razvoja i mentorstva za novinarke, ali i na važnost transparentnijeg odnosa institucija prema medijima.

“Jačanje profesionalnih uslova rada i ravnopravnih prilika za napredovanje može doprinijeti kvalitetnijem novinarstvu i snažnijem javnom diskursu. Ova analiza izrađena je u sklopu projekta „(Ne)željene u javnom prostoru“, uz podršku Ministarstva ljudskih i manjinskih prava. Za sadržaj izvještaja, sprovođenje aktivnosti i sve eventualne posljedice koje mogu nastati isključivo je odgovoran realizator projekta (UZOR). Stavovi iznijeti u izvještaju ne odražavaju nužno stavove Ministarstva”, zaključuje se u saopštenju.