Video
Pauze se prave po najvećem suncu Upravi za inspekcijske poslove u prethodnom periodu nijesu stizale prijave zbog rada na otvorenom na visokim temperaturama, a sami poslodavci poštuju preporuke Ministarstva rada i socijalnog staranja koje se tiču zaštite zaposlenih koji rade po tropskim vrućinama, kazao je za Pobjedu inspektor rada za oblast zaštite i zdravlja na radu Zlatko Popović.
Preporučeno
On smatra da je to zbog toga što već tri godine iz tog resora objavljuju preporuke za rad na otvorenom tokom ljeta i visokih temperatura, pa je mnogo poslodavaca kroz informisanje, kao i preventivno djelovanje Inspekcije rada, svoje aktivnosti prilagodilo preporukama.
“Nije bilo inicijativa za inspekcijski nadzor rada pri visokim temperaturama na otvorenom prostoru. Inspekcija rada je u dijelu zaštite i zdravlja na radu u periodu od 1. juna do 31. jula obavila 577 inspekcijskih nadzora od čega je 11 bilo po inicijativama stranaka”, naveo je Popović. U tom periodu, kako je rekao, utvrđena je 661 nepravilnost, od kojih su najčešće bile one koje se odnose na neobezbjeđivanje mjera zaštite i zdravlja na radu.
“Nije bilo povreda na radu uzrokovanih radom na visokim temperaturama na otvorenom prostoru, niti je inspekciji rada bilo ko prijavio da je imao zdravstvenih problema zbog takvog rada”, naglasio je Popović.
Od kada je stupio na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i zdravlju na radu 16. jula, kojim su uvedene kaznene mjere, prema njegovim riječima, nije bilo izrečenih novčanih kazni.
“Kazne se kreću u rasponu od 500 eura do 15.000 eura za poslodavca sa svojstvom pravnog lica, za odgovorno lice u pravnom licu od 30 eura do 1.000 eura i za preduzetnika od 250 eura do 10.000 eura”, precizirao je Popović.
Načelnica u Direkciji za zaštitu na radu u Ministarstvu rada i socijalnog staranja Danijela Šuković za Pobjedu je objasnila da su zaposleni koji rade na otvorenom prostoru pri ekstremno visokim spoljnim temperaturama, iznad 36 stepeni Celzijusa, svi koji poslove i radne zadatke obavljaju van radnih i pomoćnih prostorija.
“To su, na primjer, zaposleni koji obavljaju poslove na kupalištima, odnosno plažama (naplata plažnog mobilijara, zaposleni na otvorenim šankovima), policajci, zaposleni na poslovima naplate parkinga, taksisti, zaposleni na poljoprivrednim imanjima”, navela je Šuković.
Pravilnikom o mjerama zaštite na radnom mjestu je, kako je naglasila, propisano da radovi na visokim temperaturama ne treba da se obavljaju, osim u slučajevima ozbiljne, neposredne i neizbježne opasnosti, kada su ugroženi ljudski životi i materijalna dobra od društvenog značaja.
“Veoma je važno da i poslodavci i zaposleni poštuju i pridržavaju se preporuka za rad na otvorenom prostoru pri ekstremno visokim temperaturama. Poštovanjem preporuka rizik po život i zdravlje na radu svode se na najmanju moguću mjeru”, istakla je Šuković. Poslodavcima se, kako je kazala, preporučuje da zaposleni ne rade u periodu od 11 do 16 sati, ukoliko proces rada to dozvoljava, a ako nije moguće prekinuti rad poslodavci su dužni da preduzmu sve mjere zaštite i zdravlja na radu.
“Treba napraviti i preraspodjelu radnog vremena, odnosno prekid rada u određenom periodu, u onim djelatnostima u kojima je to moguće, tako da se poslovi obavljaju prije i poslije ekstremno visokih temperature”, rekla je Šuković.
